Pitanje svih pitanja je ko će i kako vraćati dug

Republika Srpska od planiranih 350 zadužila se za 300 miliona eura. Prodate su obveznice na Londonskoj berzi, potvrdio je to i sam Milorad Dodik. Ovo zaduženje već danima izaziva lavinu komentara. I dalje smo bez ključnih odgovora. Ko će vraćati dug ukoliko Republika Srpska ne bude izvršavala obaveze na vrijeme, ali i što je Vlada postavila kao garanciju za vraćanje duga?

„Sve je javno, sve je transparentno“, kazao je entitetski premijer Radovan Višković.

Ako je zaista tako, zašto javnost nije upoznata sa visinom kamate, kao ni garancijom koju je Republika Srpka dala prije nego što je uplovila u novo ili, kako Višković uljepšano zove, redovno zaduženje? Nešto su morali dati kao garant. Pitanje je šta.

„Jesu li to javna državna preduzeća, je li to budžet, je li to šta? Ako je većinsko vlasništvo Republike Srpske, to znači Elektroprivreda i ostala državna preduzeća koja iole vrijede. Međutim, ako su ušli investitori takozvani u stanje Elektroprivrede, onda im je potpuno jasno koja je tu dubioza“, ističe ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Ili je, ipak, umjesto entitetske, garant parče državne imovine. Ako je tako, s pravom Vojin Mijatović postavlja pitanje predsjedavajućim oba doma državnog parlamenta kako se entitet zadužuje bez ograničenja, a bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH. Pitanje postavlja i Centralnoj banci BiH od koje, između ostalog traži, da se obrati potencijalnim investitorima sa upozorenjem da euro obveznice RS-a nemaju garanciju države.

"CBBiH nema nikakvu ulogu niti mehanizam da učestvuje u donošenju odluka za zaduživanje, na bilo kojem nivou vlasti. CBBiH ne može i neće odgovarati za obaveze koje su preuzete od drugih subjekata bez obzira da li se radi o državi, entitetima, kantonima ili drugim nižim nivoima vlasti", saopćeno je iz CBBiH.

Odgovore, ali na druga pitanja, traži i opozcija u RS-u. Pored onog najvažnijeg - ko će vraćati kredit, sporno im je i što se skupština nije pitala ništa. No, treba napomenuti da je Vlada skupštinu zaobišla jer je prethodno izmijenila Zakon o zaduženju.

"Njime se Narodna skupština razvlastila u odnosu na ono što joj je Ustav propisao. Dakle, nijedan zakon ne može da ide kontra Ustava i zato ćemo postaviti pitanje ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom“, poručuje potredsjednica PDP-a i poslanica u NSRS-u Jelena Trivić.

No, i ako Ustavni sud presudi u korist opozicije, neće to biti ništa epohalno uzimajući u obzir dosadašnji ignorantski stav RS-a prema odlukama ovog suda. Podsjetićemo da ona o poljoprivrednom zemljištu nikada nije sprovedena. Zato, vratimo se onom izglednijem scenariju. Čemu kredit od 350 miliona eura i ko će ga na kraju krajeva vraćati?

„To što na Londonskoj berzi pokušavaju je samo da se pokrije deficit i da se dospjeli dugovi izmire. Kada gori vatra, pa vi ono malo gasite i sve da ne bukne ogroman plamen. Međutim, ogroman plamen ne može se zaustaviti, dunuće vjetar, a taj vjetar jeste da će ponovo doći MMF“, upozorava Cenić.

Iako su trenutno upravo zaslugom vlasti iz RS-a stopirani pregovori o novom aranžmanu BiH s MMF-om, ne bi nas čudilo da ih, kada u kasi nestane novca, upravo oni opet vrate na sto. Jer, kako zakrpiti dug ako ne, po već isprobanom receptu, novim zaduženjem.

federalna.ba