Novo zaduženje RS-a je 700 miliona - ko će to vraćati?
I dok je političarima iz RS-a svakodnevna tema otcjepljenje, novo zaduženje tog entiteta iznosi 700 miliona maraka - samo ovaj put putem Londonske berze umjesto Međunarodnog monetarnog fonda. Oprečna su mišljenja, ali glavno je pitanje ko će vraćati ovaj dug.
Sve je transparentno i javno, poručuje premijer RS-a Radovan Višković. Vlast je optimistična, ne vide nikakav problem u novom zaduženju.
“Ja sam ponosan kao predsjednik Vlade što smo na jedan takav način istupili na svjetskom finansijskom tržištu. To je redovno zaduženje koje je predviđeno u budžetu i nikakvo dodatno zaduženje, 350 miliona evra”, tvrdi Višković
Dok je vlast u RS-u optimistična i ponosna, opozicija i oni koji ne vjeruju vlasti nisu zadovoljni ovom odlukom. Posljedice ćemo, kako kažu, vidjeti tek u budućnosti.
Kako navodi DNS-ov poslanik u entitetskom parlamentu Aleksandar Glavaš, zabrinjava izjava Radovana Viškovića da zaduženje odlazi za vraćanje starih dugova: “Ono što je posebno poražavajuće je da će građani, koji su već zaduženi 4.400 maraka po glavi stanovnika, ovim zaduženjem biti zaduženi za dodatnih 600 maraka”.
“Ma, kakav crni ponos, naši unučići će vraćati ukoliko dođe do ove emisije, dug ukupan koji pravi Višković i njegova Vlada. Nažalost, tu nema ponosa nego sramote i, nažalost, ima niz pravnih neregularnosti i krajnja namjera protiv ustavnog djelovanja. Htjeli mi to ili ne da priznamo, garant je država Bosna i Hercegovina”, podsjeća potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović.
Ovo neće biti jeftino zaduženje, tvrdi struka. Ako se realizuje ovaj projekat, biće relativno skupo, što nikako ne pogoduje trenutnoj situaciji u državi.
“Kamate će sigurno biti značajno veće nego one koje bi platili MMF-u, a mene više brine činjenica da mi, ipak, moramo završiti razgovore sa MMF-om - međunarodni kreditori traže sigurnu i stabilnu relaciju onoga koga kreditiraju jer u situaciji ako ne bude isplaćen, on zaustavi sve kreditore i finansijere”, upozorava Zoran Pavlović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.
Ovo su neophodna zaduženja za servisiranje i funkcionisanje Vlade RS-a, ali ono što brine struku je da ne postoji nikakva namjera da se naprave uštede, a s druge strane pomogne privreda, koja upravo stvara novac i pomoću koje se ti krediti moraju vraćati. A svakako ne slažu se s tim da u ovom zaduženju ima mjesta ponosu.
“Ja bih prije bio tužan i žalostan, nego sretan i ponosan”, zaključuje Pavlović.
federalna.ba