Globalno gospodarstvo usporava zbog rata na Bliskom istoku
Globalnom gospodarstvu ponovno prijeti skretanje s kursa, ovaj put uslijed izbijanja rata na Bliskom istoku krajem veljače 2026. godine. Tijekom protekle godine negativni utjecaji viših trgovinskih barijera i povećane neizvjesnosti ublaženi su ulaganjima u tehnologiju, povoljnim financijskim uvjetima, uključujući slabiji američki dolar, te podrškom fiskalne i monetarne politike.
Utjecaj sukoba na gospodarstvo
Sukob na Bliskom istoku predstavlja snažan pritisak na globalno gospodarstvo, osobito kroz utjecaj na tržišta roba, inflacijska očekivanja i financijske uvjete.
Zbog otežanog predviđanja razvoja situacije u stvarnom vremenu, izvješće Svjetski ekonomski izgledi (WEO) koristi tzv. referentnu prognozu, temeljenu na pretpostavci da će rat imati ograničeno trajanje i intenzitet, te da će poremećaji nestati do sredine 2026. godine.
Usporavanje globalnog rasta
Prema toj prognozi, globalni rast iznosit će 3,1 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027. godini. To je sporije u odnosu na razdoblje 2024–2025., kada je rast bio oko 3,4 posto, ali i ispod dugoročnog povijesnog prosjeka od 3,7 posto.
Istodobno, očekuje se rast globalne inflacije na 4,4 posto u 2026. godini, uz pad na 3,7 posto u 2027.
Rast cijena energenata
Procjenjuje se da će cijene energetskih roba porasti za 19 posto u 2026. godini. Cijene nafte mogle bi rasti za 21,4 posto zbog poremećaja u proizvodnji i transportu, uz prosječnu cijenu od oko 82 dolara po barelu.
Cijene prirodnog plina mogle bi biti još snažnije pogođene zbog složenosti proizvodnje i nižih razina zaliha, dok se očekuje i rast cijena hrane zbog skuplje energije, gnojiva i transporta.
U nepovoljnom scenariju, cijene nafte mogle bi porasti i do 80 posto, dok bi cijene plina u Europi i Aziji mogle porasti i do 160 posto.
Prognoze za velike ekonomije
Rast u razvijenim gospodarstvima procjenjuje se na 1,8 posto u 2026. i 1,7 posto u 2027. godini.
U Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se rast od 2,3 posto u 2026., uz podršku fiskalne politike, unatoč pritiscima trgovinskih barijera.
U europodručju se predviđa rast od 1,1 posto, dok se za Kinu očekuje rast od 4,4 posto.
Zapadni Balkan i regija
U zemljama Zapadnog Balkana očekuje se umjeren rast.
Bosna i Hercegovina bilježit će rast od 2,0 posto u 2026. i 2,1 posto u 2027. godini.
Hrvatska će imati rast od 2,6 posto u 2026. i 2027. godini, uz inflaciju od 4,4 posto u 2026. i 2,7 posto u 2027., dok se stopa nezaposlenosti procjenjuje na 4,6 posto.
Slovenija će rasti po stopi od 2,0 posto u 2026. i 2,1 posto u 2027., dok se u Srbiji očekuje ubrzanje rasta na 2,8 posto u 2026. i 3,5 posto u 2027., uz stopu nezaposlenosti od 8,8 posto.
federalna.ba/Ivica Puljić