Univerzitet u Sarajevu prvi put koordinator međunarodnog projekta zaštite stećaka
Univerzitet u Sarajevu (UNSA) ostvario je značajan akademski uspjeh preuzevši ulogu koordinatora međunarodnog projekta STECCI (Stone monument Ensembles and the Climate Change Impact), čime je po prvi put postao nosilac jednog projekta iz prestižnog programa Horizon Europe.
Prof. dr. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, i dr. Edin Bujak s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta, izjavili su za Fenu da ovaj iskorak predstavlja jedan od vrhunaca akademskih postignuća UNSA u oblasti istraživanja i inovacija na evropskom nivou.
Fokus projekta: zaštita stećaka i klimatske promjene
Projektom upravlja tim s Prirodno-matematičkog fakulteta, uz stručnu podršku Filozofskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti. U središtu interdisciplinarnog istraživanja nalazi se zaštita kulturne baštine, s posebnim fokusom na srednjovjekovne kamene spomenike – stećke.
Glavni cilj projekta je razvoj inovativnih strategija očuvanja kamena od negativnih utjecaja klimatskih promjena, prirodnih nepogoda i zagađenja.
Pilot-lokacije i inovativni modeli zaštite
Na odabranim projektnim lokacijama planirana je procjena stanja, direktna zaštita i konzervacija stećaka, što će poslužiti kao model za buduće radove na sličnim spomenicima širom Evrope.
Kroz spoj nauke o materijalima, arheologije i konzervatorske prakse, stećci postaju poligon za razvoj savremenih rješenja u oblasti zaštite kulturne baštine.
Dosadašnji rezultati: digitalizacija i monitoring
Od početka implementacije projekta 2023. godine, ostvareni su značajni rezultati. Organizirane su radionice „Social Lab“ u Sarajevu, Splitu i Podgorici, tokom kojih su prikupljeni podaci o društvenom značaju nekropola.
Izvršena su prva 3D skeniranja i digitalizacija odabranih spomenika, započet je razvoj edukativnih alata, te uspostavljen monitoring s instalacijom senzora na nekropolama u Bosni i Hercegovini – Kopošići (Ilijaš), Križevići (Olovo), Dugo polje (Blidinje), Ravanjska vrata (Kupres) i Radimlja (Stolac).
Provedena je i procjena ugroženosti spomenika usljed biodegradacije i drugih faktora, s ciljem njihove buduće preventivne konzervacije.
Fokus na terensku primjenu i otvorene podatke
U drugoj polovini projekta fokus će biti na konkretnoj primjeni rješenja na terenu. Planirano je uspostavljanje otvorenog repozitorija podataka, završetak konzervatorskih radova na pilot-lokacijama korištenjem ekološki prihvatljivih materijala, te izrada preporuka i akcionih planova za institucije zadužene za zaštitu kulturne baštine.
Paralelno se razvijaju dokumentarni materijali i virtualne ture, koje će omogućiti veću vidljivost stećaka i njihovu bolju valorizaciju u turističke i promotivne svrhe.
Edukacija i završnica projekta
Do završetka projekta 2027. godine planirana je izrada edukativne videoigre za djecu, kroz koju će učiti o stećcima i utjecaju klimatskih promjena na kulturnu baštinu.
Na kraju projekta bit će organizirana završna naučna konferencija, na kojoj će biti predstavljeni ključni rezultati i smjernice za buduća istraživanja.
„Ovaj uspjeh predstavlja važan trenutak u jačanju međunarodnog ugleda Univerziteta u Sarajevu. UNSA se ovim projektom iz statusa partnera pozicionirao među vodeće evropske koordinatore naučnih istraživanja“, zaključio je dr. Bujak.
federalna.ba/Fena