Studija: Ljudi su bilježili informacije prije 40.000 godina, mnogo prije pisanja

Ljudi su bilježili informacije prije više od 40.000 godina gravirajući simbole na alate, figurice i druge predmete, mnogo prije najranijeg poznatog sistema pisanja, objavio je danas "Science Daily".

Nedavna studija lingviste Christiana Bentza sa Univerziteta Saarland i arheologinje Ewe Dutkiewicz iz Muzeja prahistorije i rane historije pokazala je da ovi nizovi znakova nisu bili samo nasumični ukrasi.

Umjesto toga, njihova složenost bila je uporediva s proto-klinastim pismom, najstarijim poznatim oblikom pisanja iz oko 3000. godine prije nove ere.

Koristeći računarske metode, tim je ispitao više od 3.000 simbola ugraviranih na 260 paleolitskih artefakata kako bi stekao uvid u to kako se pismo moglo razviti.

Predmeti koji datiraju iz perioda od prije otprilike 34.000 do 45.000 godina pokazivali su ponavljajuće uzorke linija, tačaka, zareza i križeva, a mnogi od njih otkriveni su u pećinama u Švapskoj juri u jugozapadnoj Njemačkoj.

U pećini Vogelherd u dolini Lone, arheolozi su pronašli malu figuricu mamuta isklesanu od mamutove slonovače, čija je površina ukrašena redovima križeva i tačaka.

Još jedna značajna skulptura, "Čovjek lav" iz pećine Hohlenstein-Stadel u dolini Lone, imala je ravnomjerno raspoređene zareze duž jedne ruke.

Istraživači su utvrdili da su ove oznake bile namjerne, što sugerira da su ih drevni ljudi vjerovatno koristili za prenošenje ili snimanje informacija.

"Naše istraživanje nam pomaže da otkrijemo jedinstvena statistička svojstva - ili statistički otisak prsta - ovih znakovnih sistema, koji su rani prethodnik pisma", rekao je profesor Christian Bentz.

federalna.ba/AA