Kriza američkih muzeja: Trumpove političke igre i budžetski rezovi

Od Times Squarea do Washington Monumeta, Amerika je novu godinu dočekala s većim slavljem nego obično, proslavljajući 250. godišnjicu svoje nezavisnosti. No, dok se SAD osvrće unatrag, obilježavajući rođendan nacije,  dragocjeni repozitoriji nacionalne povijesti suočavaju se s neizvjesnom budućnošću.

Donald Trump u National Portrait Gallery, Washington D.C. (Fotogrfija: Pete Kiehart/The Guardian)

Posjećenost američkih muzeja pada, budžeti nestabilni s posljedicom finansijske nesigurnosti

Muzeji bilježe pad posjećenosti. Budžeti su nesigurni, a smanjenje saveznog finansiranja uzima svoj danak. Trumpova kulturna politika širi strah, prijetnje i samo-cenzuru među nekim direktorima i donatorima.

Uzbunu je krajem prošle godine oglasilo istraživanje Američke alijanse muzeja (American Alliance of Museums – AAM) koje je pokazalo značajne izazove za kulturne institucije i njihov krhki, neujednačeni oporavak od pandemije Covid-19.

„Rezultati su bili prilično sumorni – pokazali su da oporavak od pandemije ne samo da je stagnirao, već se zapravo i vraća unazad,“ kaže Natanya Khashan, zamjenica predsjednika za marketing i digitalno iskustvo u AAM-u. „Vidimo pad posjećenosti, slabije finansijske rezultate i sve veću nestabilnost u muzejskom sektoru zbog novih ekonomskih i političkih pritisaka koji su evidentni.“

Anketa provedena na 511 direktora muzeja u julu i augustu 2025. pokazala je da je samo 45% muzeja prijavilo posjećenost na razini prije pandemije ili iznad nje. Projekcije za 2025. su manje optimistične nego što su bile za 2024

Oko 52% muzeja je 2024. imalo bolju finansijsku poziciju nego prije pandemije, što je pad u odnosu na prethodno istraživanje, kada je 57% prijavilo poboljšanje 2023. Istovremeno, 26% muzeja izvještava o lošijem finansijskom rezultatu, što je više nego 19% u prethodnoj anketi. Projekcije za 2025. manje su optimistične nego za 2024.

„Trumpov efekt“: Izvršne naredbe i federalni rezovi

Utjecaj pogubne kulturne politike američkog predsjednika Donalda Trumpa osjeća se kroz izvršne naredbe i smanjenja u federalnom finansiranju: 34% muzeja pretrpjelo je otkazivanje državnih grantova ili ugovora; 29% zabilježilo je pad posjećenosti zbog promjena u putovanjima/turizmu i/ili ekonomske neizvjesnosti; 18% je doživjelo promjene u opsegu svojih državnih grantova/ugovora; 13% je suočeno s novim pravnim ograničenjima za aktivnosti vezane za raznolikost, jednakost i uključivanje (DEI). Samo 31% muzeja nije osjetilo nikakav utjecaj.

Za muzeje pogođene otkazivanjem grantova, medijan gubitka iznosio je 30.000 dolara, pri čemu su najčešći gubici dolazili od Institute of Museum and Library Services (IMLS - Institut za muzejske i bibliotečke usluge), National Endowment for the Humanities (NEH -  Nacionalna fondacija za humanističke nauke ) i National Endowment for the Arts (NEA- Nacionala fondacija za umjetnost).

Nacionalni muzej afroameričke historije i kulture u Washingtonu  (Fotografija: Pete Kiehart/The Guardian)

Posljedice gubitka finansiranja

Među muzejima koji su izgubili savezna sredstva, 35% moralo je odgoditi ili produžiti poboljšanja objekata, 28% otkazalo je ili smanjilo javne programe, a 24% otkazalo je ili smanjilo programe posebno za studente, ruralne zajednice, osobe s invaliditetom, starije osobe i/ili veterane.

Najdirektniji utjecaj Trumpove politike je vidljiv kroz ovogodišnje otkazivanje federalnih grantovam, dok je oko trećine muzeja tokom 2025. godine izgubilo federalne grantove.

Većina ih nije uspjela nadokanaditi ta sredstva kroz fondacije, sponzore ili donatore – samo 8% muzejskih institucija je u potpunosti nadoknadilo taj gubitak.

„Ovo je često usred projekta i većina muzeja nije uspjela nadoknaditi to financiranje, a to ima posljedice: mnoge od tih organizacija planiraju kapitalne obnove i slične stvari, pa arhitekti, dizajnerske tvrtke i druga profitna poduzeća također gube posao zbog tih rezova. A da ne spominjemo, naravno, utjecaj na zajednice koje doživljavaju otkazane programe ili smanjeni kapacitet u muzejima ili povećane cijene“ - objašnjava Natanya Khashan.

Primjer: Berkeley Art Museum i Pacific Film Archive

Među pogođenima je i Muzej umjetnosti Berkeley i Pacifički filmski arhiv (BAMPFA) na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju, koji ima oko 30.000 kvadratnih metara galerijskog prostora i 120.000 posjetitelja godišnje. 2019. godine BAMPFA je primio ostavštinu afroameričkih prekrivača, što je najveća kolekcija te vrste.

U aprilu 2025. saznali su da je Savezna vlada USA otkazala dva granta ukupne vrijednosti 260.000 dolara za konzervaciju quiltova. Julie Rodrigues Widholm, izvršna direktorica, kaže:
„To je bilo razočaravajuće jer je hitno potrebno obnoviti quiltove. Tekstil je osjetljiv i bilo je važno da taj rad ne stagnira, što nas je institucionalno dezorijentiralo.“

Gubitak sredstava izazvao je medijsku pažnju, što je potaknulo nove donatore da nadoknade iznos i omoguće nastavak projekta. Widholm dodaje:
„I dalje nam treba više finansiranja, jer trenutno je vrlo težak trenutak za filantropiju u SAD-u zbog ekonomske neizvjesnosti i smanjenog državnog ulaganja u oblastumjetnosti.“

Kulturni ratovi i preoblikovanje američkog identiteta

250. obljetnica nezavisnosti SAD-a vjerojatno će svjedočiti borbi za američki identitet. Trumpova administracija uložila je agresivne napore da preoblikuje Smithsonian Institution i druga kulturna tijela kako bi se uskladila s nacionalističkom, „anti-woke“ agendom. Izvršne naredbe predsjednika Trumpa i politički pritisak doveli su do ostavke Kim Sajet, direktorice Nacionalne galerije portreta (National Portrait Gallery), i izazvali optužbe za autocenzuru među nekim kustosima.

Federalni zvaničnici sada zahtijevaju opsežne preglede sadržaja izložbi, nastojeći zamijeniti narative o sistemskoj nepravdi sa trijumfalističkim prikazom američke historije. Dok neki privatni muzeji ostaju zaštićeni svojim modelom finansiranja, stručnjaci upozoravaju na hladan efekat koji može dodatno smanjiti posjećenost i finansiranje.

Izložba „Routed West: Afričko-američki patchwork prekrivači 20. stoljeća u Kaliforniji“  (Fotografija: Chris Grunder)

Reakcije i izazovi manjih muzeja

Stephen Reily, bivši direktor Speed Art Museum-a u Kentuckyju, upozorava: „Institucije i njihovi donatori postaju oprezni prema kontroverzama. Ako muzeji počnu izbjegavati sve izazovne teme, samo će pogoršati izazove s kojima se već suočavaju.“

Greenwood Rising muzej u Tulsi, Oklahoma, posvećen historiji Black Wall Streeta i masakru iz 1921., iako ne prima federalna sredstva, oslanja se na marketing i privlačenje donatora.

Njegov direktor Raymond Doswell dodaje da su u trenutnom političkom okruženju donatori oprezni zbog jezika raznolikosti i kako će to biti percipirano.

„Štaviše, mnogi prijatelji i u korporativnom i u filantropskom svijetu moraju se uključiti kako bi pomogli drugim institucijama, drugim neprofitnim organizacijama koje se bore i koje su se uvelike oslanjale na savezna i državna sredstva za obavljanje mnogo različitih vrsta poslova izvan obrazovanja i umjetnosti. To znači da postoji podrška za institucije poput naše, ali vjerojatno manje jer postoji stvarna potreba i ljudi se okreću kako bi pokušali pomoći u toj potrebi“ – kaže Doswell.

Budućnost muzeja i američkog kulturnog liderstva

Očekuje se da će 2026. donijeti poremećaje zbog promjena u filantropiji, inflacije, finansijske nestabilnosti i smanjenja državnog finansiranja.

Članovi Komisije za stogodišnjicu masakra u Tulsi 1921., s Kevinom Matthewsem u prvom planu, slave dok se slikaju ispred Greenwood Rising Black Wall Street History Centera (Fotografija: Mike Simons/AP)

Marjorie Schwarzer, penzionisana univerzitetska profesorica I autorica knjige “Riches, Rivals and Radicals: A History of Museums in the United States (Bogatstvo, suparnici i radikali: Historija muzeja u Sjedinjenim Američkim Državama“) ističe da muzeji nikada nisu imali posla s figurom poput Trumpa. „Muzeji su fokusirani na svoju misiju i povjerenje javnosti još od 1880-ih. Nisu navikli razmišljati o jednom pojedincu, predsjedniku, na ovaj način. Ovo sve zbunjuje. On je tako direktan. Pročitala sam njegovu najnoviju prijetnju Smithsonian Institutu, što nema apsolutno nikakvog smisla. Porazilo me to-Kao, šta oni traže? Bilo je to čisto maltretiranje. To je potpuno suprotno filozofiji našeg sektora.”

Marjorie Schwarzer upozorava da bi Trumpove akcije mogle zastrašiti donatore, ograničiti inovacije i dovesti do toga da SAD izgubi svoje vodeće mjesto u međunarodnoj muzejskoj zajednici.

Strah od Trumpovih ambicija da prekraja povijest

U stručnim krugovima postoji strah od Trumpovih napora da prekraja povijest. Schwarzer upozorava: „Finansijeri će biti oprezni. Čula sam priče koje su mi u povjerenju ispričali direktori izložbi koje su otkazane, ne zbog saveznog financiranja ili Trumpovog nefinanciranja, već zato što su brojni drugi financijeri zabrinuti zbog političkih posljedica.“

Savezna sredstava, dodaje Schwarzer, oduvijk pomažu američkim muzejima da pomiču granice i uvode inovacije. „Postoje periodi inovacija, kao što je bilo nakon bicentennialne proslave 1970-ih: tada je došlo do velikog povećanja finansiranja, a upravo tada nastaju dječiji programi, programi za osobe s invaliditetom, lokalne izložbe, uzbudljive nove strategije izlaganja i nove tehnologije. Ako nemate sredstva da to pokrenete, vidjet ćete da taj sektor neće biti u mogućnosti realizovati takve programe. Sada nećemo moći igrati tu ulogu u međunarodnoj muzejskoj zajednici onako kako smo to činili proteklih 100–120 godina. To se ogleda i u radu  univerziteta, u novinarstvu i svim drugim oblastima društva“ - pojašnjava Marjorie Schwarzer.

Amrički muzeji su preživjeli brojne “oluje”, uključujući i veliku krizu iz 1930-ih, ali izazovi s kojima se suočavaju danas zbog Trumpovih politika i smanjenja finansiranja su jedinstveni i zahtijevaju posebnu pažnju te kreativna rješenja - kako bi se očuvala američka kulturna baština.

federalna.ba/The Guardian