Rijeka Turjanica potpuno presušila, stručnjaci upozoravaju na posljedice

Rijeka Turjanica, pritoka Vrbasa, kod Laktaša potpuno je presušila, što je izazvalo pomor ribe. Posljednjih ljeta ovakve pojave su sve učestalije.

Iako se u Bosni i Hercegovini u javnom prostoru o klimatskim promjenama ne govori mnogo, mi klimatske promjene živimo. Posljedice često znaju biti kobne, a kada je riječ o vodama, sve češća je pojava da se jedna rijeka tokom iste godine izlije iz korita, ali i presuši. Može li pojedinac išta uraditi da se ovakve pojave promijene i šta naše rijeke čeka u bliskoj budućnosti, pitali smo stručnjake iz oblasti klime i voda.

Rijeka Turjanica kod Laktaša proljetos je pravila probleme mještanima okolnih sela, plaveći ih. Sada – potpuno druga slika. Vode nema, a posljedice su ozbiljne. Presušivanje rijeke kobno je za životinjski i biljni svijet.

„Pogotovo za više organizme poput riba, izazivanje smrti obzirom na to da su viši organizmi osjetljivi na nedostatak kisika. Znači, to je glavni izvor problema kod presušivanja i smanjivanja vodostaja u rijekama, gubitak kisika uzrokovan visokim temperaturama. Možda niži organizmi mogu da prežive, ali i oni su pod utjecajem“, pojašnjava Nataša Mazalica, asistentica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu Banja Luka.

Sve manji protoci rijeka

Klimatske promjene donijele su vremenske ekstreme, periode suše i obilne padavine, koji utječu na vodne resurse. Na rijekama Bosne i Hercegovine zabilježeno je smanjenje protoka.

„Sam prostor Bosne i Hercegovine, naša istraživanja su pokazala da je posljednjih 65 godina bilježen konstantan protok na svim našim rijekama, ali posebno je alarmantno da se protok smanjio na većini naših vodostaja. Ovo smanjenje karakteristično je od osamdesetih godina prošlog vijeka“, istakao je Slobodan Gnjato, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Čovjek dodatno opterećuje vode

Na sve lošije stanje u kojem se nalaze vodni resursi utječe i čovjek, kroz sječu šuma, betonizaciju zelenih površina i korita rijeka te stvaranje vještačkih jezera.

„Na lokalnom planu potrebno je da racionalizujemo potrošnju vode. Moramo da prilagodimo poljoprivrednu proizvodnju novonastalim klimatskim okolnostima, da imamo što manje gubitke u vodosnabdijevanju. S druge strane, moramo da fizički sačuvamo vodu, da ona što duže ostane na slivnim površinama, moramo da pravimo male akumulacije“, rekao je Gnjato.

Očekuju se novi ekstremi

Ono što je sigurno jeste da se klimatske promjene nastavljaju, a čovjek je primoran svoje aktivnosti prilagoditi novim okolnostima.

„Ono što valja istaći je da se i u narednom periodu očekuju ti ekstremi u bilo kojem obliku. Znači, duži sušni periodi, odnosno periodi kada u nekom kraćem vremenskom periodu dođe do većih količina padavina“, kazao je Dženan Zulum, klimatolog.

Možda pojedinac ne može utjecati na globalne klimatske tokove, ali može se odgovornije ponašati prema prirodnim resursima. Ako se odnos prema prirodi ne promijeni, prizori poput onih na rijeci Turjanici mogli bi biti sve češći.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.