Istraživanje otkrilo paradoks: Evropljani zabrinuti za klimu, ali ne žele mijenjati navike

Novo istraživanje pokazalo je da Evropljani smatraju da ljudsko djelovanje izaziva klimatske promjene i da je neophodno što prije djelovati, ali da ne žele da se odriču nečega kako bi se te promjene ublažile.

Istraživanje agencije YouGov u šest evropskih zemalja pokazalo je da između 69 posto ispitanika (u Njemačkoj) i 80 posto (u Francuskoj) vjeruje da se klima mijenja. Samo jedan do četiri posto to odbacuje, a 14 do 20 posto misli da se mijenja, ali ne kao rezultat ljudskih aktivnosti, piše britanski Guardian.

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a naučnici navode da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva, dovode do češćih i jačih toplotnih valova, suša, šumskih požara i razornih oluja.

Većina Evropljana podržava međunarodnu saradnju u borbi protiv klimatskih promjena

Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni neposredno pred klimatsku konferenciju COP31, koja je počela danas u Turskoj, pokazalo je i da između 79 i 89 posto ispitanih u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji smatra da bi se države efikasnije borile s krizom kroz međunarodnu saradnju.

U članicama EU-a ispitanici su češće rekli da odluke o klimatskim akcijama treba donositi na nivou EU-a, a ne na nacionalnom nivou. Tako misli 50 do 54 posto ljudi u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, 61 posto u Danskoj i 64 posto u Španiji.

U svim zemljama zbog klimatske krize zabrinuto je 65 do 83 posto ispitanih, uključujući 23 do 42 posto onih koji su „veoma zabrinuti“, prenio je Guardian.

Navodi se da je u Francuskoj udio „veoma zabrinutih“ porastao s 28 posto u aprilu na 42 posto u augustu, a u Njemačkoj s 27 na 40 posto, da bi zatim ponovo pao na 31 posto.

U svim zemljama većina (45 do 63 posto) smatra da još nije kasno da se izbjegnu najteže posljedice klimatske krize, ali da to zahtijeva drastičnu promjenu pristupa, dok samo 11 do 24 posto misli da je već kasno.

Istraživanje je pokazalo i da do 20 posto ispitanika smatra da će trenutne mjere biti dovoljne da se spriječe najozbiljnije posljedice klimatskih promjena. Oni podržavaju one mjere koje ne utječu direktno na njihov život.

Podrška ekološkim mjerama opada kada zahtijevaju lična odricanja

Najveću podršku, kako se navodi, imaju sadnja drveća, subvencionisanje energetske efikasnosti, zabrana jednokratne plastike i oporezivanje velikih emitera CO2. Na protivljenje su naišli povećanje akciza na gorivo, ograničavanje potrošnje mesa i mlijeka, oporezivanje avionskih karata i zabrana proizvodnje vozila s benzinskim i dizelskim motorima.

Sličan pristup zabilježen je i kada su ispitanike pitali koje bi korake bili spremni sami preduzeti. Popularne su jeftine i jednostavne mjere, poput uređenja vrta kod kuće ili konzumiranja samo sezonskog voća i povrća, ali ne i kupovina isključivo polovne robe ili plaćanje skupljih avionskih karata.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.