Danas počinje klimatski samit COP31: Naučnici upozoravaju na alarmantno stanje planete

Toplota se u Zemljinim sistemima akumulira sve bržim tempom, izvijestila je meteorološka agencija Ujedinjenih nacija u trenutku kada u Turskoj počinje klimatski samit COP31, dok je 2026. na putu da postane jedna od četiri najtoplije godine otkako postoje mjerenja.

Neravnoteža između energije koja na Zemlju stiže sa Sunca i energije koja napušta planetu dostigla je najviši nivo od početka praćenja, saopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom ažuriranom izvještaju o stanju globalne klime.

Ova neravnoteža i akumulacija toplote dodatno će pojačati ekstremne vremenske pojave poput toplotnih valova, suša i tropskih ciklona.

Globalne temperature i zagrijavanje okeana obaraju rekorde

Prosječna temperatura Zemljine površine u periodu od januara do septembra 2026. bila je približno 1,47 stepeni Celzijusa viša od predindustrijskog prosjeka, navela je agencija. Temperature površine mora dostigle su mjesečne rekorde, dok je nivo mora bio najviši od početka mjerenja. Okeani apsorbiraju 90 posto viška toplote zarobljene stakleničkim plinovima, a 2026. je na putu da postane deseta uzastopna godina s rekordnom količinom toplote u okeanima.

„Ušli smo u novu eru klimatskih ekstrema“, izjavio je generalni sekretar UN-a António Guterres.

„Izuzetno snažan El Niño sudara se s planetom koja je već pregrijana klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Klimatski rekordi nastavljaju se obarati. Ljudska cijena nastavlja rasti. A oni koji su najmanje odgovorni prvi i najteže trpe posljedice“, rekao je Guterres.

Svjetski lideri u Turskoj razgovaraju o klimatskim promjenama

Diplomate i svjetski lideri sastaju se u ponedjeljak u turskom turističkom gradu Antalyji na 31. konferenciji stranaka (COP31) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Godine 1992., kada je konvencija potpisana, koncentracija ugljendioksida u atmosferi, glavnog stakleničkog plina, iznosila je 356,42 dijela na milion (ppm). Prema podacima WMO-a, 2025. godine dostigla je 426,8 ppm. Ukupno gledano, od 1750. godine, odnosno početka industrijske revolucije, koncentracija je porasla za 53 posto.

WMO je izvijestio da procjene sadržaja toplote u okeanima pokazuju kako je energetska neravnoteža Zemlje u periodu od 2001. do 2025. rasla po stopi od 0,3 vata po kvadratnom metru po deceniji, u poređenju s 0,13 vata po kvadratnom metru u periodu od 1960. do 2025. godine.

Četiri uzastopne godine rekordnih temperatura

Prema tome, 2026. je na putu da postane jedna od četiri najtoplije godine na globalnom nivou, čime bi period od 2023. do 2026. obuhvatio četiri najtoplije godine od početka mjerenja.

Godina je započela pod utjecajem klimatskog fenomena La Niña u Tihom okeanu, koji obično usporava rast globalnih temperatura, snižavajući prosjek za približno 0,1 do 0,2 stepena Celzijusa.

Međutim, razvoj fenomena El Niño, koji doprinosi porastu globalnih temperatura i za koji se predviđa da će u svojoj najnovijoj pojavi biti snažniji od bilo kojeg zabilježenog u posljednjih 1.000 godina, povećava vjerovatnoću da će konačna prosječna temperatura za 2026. biti viša od 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka.

Toplota u gornjih 2.000 metara okeana tokom 2025. dostigla je najviši nivo u historiji mjerenja, a zagrijavanje se dodatno ubrzava, saopćio je WMO.

„Predviđa se da će se ovo zagrijavanje nastaviti, što predstavlja promjenu koja je nepovratna u vremenskim okvirima od nekoliko stotina do nekoliko hiljada godina“, navodi se u izvještaju.

Topljenje leda i glečera dodatno zabrinjava naučnike

Na polovima je antarktički morski led tokom 2026. dostigao treći najniži godišnji maksimum ikada zabilježen, dok je maksimum arktičkog morskog leda bio najniži ili drugi najniži.

U ostalim dijelovima kriosfere, odnosno zaleđenih područja Zemlje, glečeri su izgubili više od 400 gigatona mase. Prema WMO-u, ovo je bila četvrta uzastopna godina u kojoj je svih 19 svjetskih regija s glečerima zabilježilo gubitak mase.

Bill McGuire, profesor emeritus geofizičkih i klimatskih opasnosti na Univerzitetskom koledžu u Londonu, izjavio je da u izvještaju „nema iznenađenja“, jer svaki prikazani pokazatelj, bilo da je riječ o globalnoj temperaturi, porastu nivoa mora ili površini morskog leda, ukazuje na to da se nalazimo u izuzetno ozbiljnoj situaciji.

Naučnici upozoravaju na sve brže zagrijavanje planete

„Najviše zabrinjava rastuća neravnoteža između energije koja dolazi sa Sunca i one koja napušta planetu. Povećanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi znači da, dok količina toplote koja dolazi ostaje ista, količina koja odlazi stalno se smanjuje, jer naš svijet zadržava sve više toplote“, rekao je McGuire.

„Upravo ta rastuća neravnoteža, a ne samo emisije, najpreciznije pokazuje globalno zagrijavanje i brzinu kojom će se naša planeta nastaviti zagrijavati u narednim decenijama. Razlog je to što sada počinju djelovati prirodni mehanizmi povratne sprege koji uzrokuju brži rast temperature nego prije 20 godina“, objasnio je.

Prema njegovim riječima, najnovija istraživanja sugeriraju da će granica zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa biti trajno premašena 2028. godine.

„S obzirom na to da se planeta sada zagrijava izuzetnom brzinom od 0,4 stepena Celzijusa po deceniji, možemo očekivati da ćemo krajem 2030-ih znatno premašiti granicu od dva stepena Celzijusa“, upozorio je McGuire.

„Široko rasprostranjena tvrdnja da smo i dalje na putu ka zagrijavanju od 2,6 do 2,8 stepeni Celzijusa do kraja stoljeća sada djeluje pretjerano optimistično, ako ne i potpuno nemoguće“, zaključio je, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.