Jurešić o socijalnim ustanovama: Bez inspekcije zakon je mrtvo slovo na papiru

Je li Izvještaj Vijeća Evrope, o stanju u socijalnim ustanovama u BiH, upalio alarm za uzbunu? Kako su evropski posmatrači detektovali nehumane uslove, fizičko zlostavljanje i psihičko maltretiranje, a domaći ostali slijepi i gluhi? Ili je stvarna slika drugačija? Ko štiti štićenike, ali i zatvorenike, a ko, i koliko kontroliše ove ustanove?

Gosti emisije Plenum su bili Amra Bučan, Ismar Halilović, Rusmir Isak i Miroslav Jurešić.

Bučan: Izvještaj CPT-a je bio alarm, danas u Zavodu nema zabilježenog nasilja nad štićenicima

Direktorica Zavoda Pazarić, Amra Bučan naglašava da se radi o izuzetno ozbiljnom izvještaju međunarodne komisije, koji je jasno ukazao na nehumano i nečovječno postupanje prema korisnicima Zavoda.

„Prije svega moram istaći da se radi o veoma ozbiljnom izvještaju CPT komisije, koja je tokom 2024. godine boravila u Zavodu. Sudеći po onome što je navedeno u izvještaju, stanje je tada bilo zaista nehumano i nečovječno i korištene su vrlo teške riječi“, kazala je Bučan.

Direktorica podsjeća da je Zavod izuzetno kompleksna ustanova sa velikim brojem korisnika i teškim zdravstvenim slučajevima, što dodatno otežava organizaciju rada.

„Javnost mora znati da je riječ o veoma kompleksnoj ustanovi. Danas imamo oko 324 korisnika, od kojih blizu stotinu ima ozbiljna psihička oboljenja, uz brojne druge zdravstvene poteškoće. To je izuzetno zahtjevan sistem za upravljanje“, istakla je.

Bučan naglašava da teški uslovi rada nikada ne mogu biti opravdanje za nasilje nad štićenicima.

„Stanje jeste bilo teško, ali to nikada ne može biti opravdanje niti amnestija za bilo kakav oblik nasilja. Apsolutno osuđujem svaki vid zlostavljanja, bilo fizičkog ili psihičkog“, poručila je.

Ona pojašnjava da se dio nasilja odnosio na sukobe među korisnicima, ali da su u izvještaju evidentirani i slučajevi neprimjerenog ponašanja zaposlenih.

„U izvještaju se navodi da nije bilo samo nasilja među korisnicima, nego i da su pojedini njegovatelji vršili određeni vid fizičkog i psihičkog pritiska na štićenike. To je nešto što je nedopustivo“, navela je.

Bučan ističe da konkretni slučajevi koji su zabilježeni nisu bili sistemska pojava, već pojedinačni incidenti u teškim okolnostima rada.

„Radilo se o situacijama kada je, na primjer, jedna njegovateljica bila sama na odjeljenju sa velikim brojem korisnika tokom lične higijene, pa je došlo do naguravanja. Naravno, ni to ne opravdava nasilje, jer i guranje je nasilje“, rekla je.

Govoreći o periodu nakon njenog imenovanja, Bučan tvrdi da je stanje znatno unaprijeđeno i da nije bilo novih slučajeva zlostavljanja.

„Od momenta mog stupanja na funkciju direktorice, od 1. februara prošle godine, do danas nije zabilježen nijedan slučaj nasilja od strane njegovatelja prema korisnicima“, naglasila je.

Direktorica pojašnjava da je jedini veći incident koji je dospio u javnost bio povezan s radnikom koji nije bio direktno uključen u njegu štićenika.

„Ono što je dospjelo u javnost bio je nesretan slučaj u kojem je učestvovao jedan nesavjesni radnik, vozač koji je bio zaposlen kratko vrijeme. Taj slučaj se desio van ustanove i nije bio vezan za redovan rad s korisnicima“, pojasnila je.

Bučan navodi da je u tom slučaju došlo do nasilja među korisnicima, na koje je neodgovorno uticao zaposleni.

„Radilo se o nasilju korisnika nad korisnikom, koje je bilo potaknuto neodgovornim ponašanjem jednog radnika. Takvo ponašanje je sankcionisano i više se nije ponavljalo“, rekla je.

Prema njenim riječima, danas u Zavodu ne postoje prijave o nehumanom postupanju zaposlenih prema štićenicima.

„U protekloj godini dana nemamo nijednu prijavu lošeg, nehumanog ili nečovječnog postupanja radnika prema korisnicima unutar ustanove, u paviljonima i odjeljenjima“, istakla je.

Bučan se osvrnula i na uključivanje korisnika u radne i terapijske aktivnosti, naglašavajući da se radi o dobrovoljnom angažmanu.

„Sve aktivnosti u koje su korisnici uključeni zasnivaju se isključivo na njihovoj volji. To nije nikakav vid iskorištavanja, nego način da svoje preostale sposobnosti usmjere ka nečemu korisnom i da se osjećaju ispunjeno“, kazala je.

Direktorica naglašava da u ustanovi postoje mehanizmi nadzora i interne kontrole kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.

„Imamo interne kontrole, unutrašnje nadzore i zakonsku obavezu da svaku zloupotrebu prijavimo. Trudimo se da reagujemo odmah i da spriječimo bilo kakvo neprimjereno ponašanje“, zaključila je Bučan.

Halilović: U Zavodu Drin provodimo politiku nulte tolerancije prema nasilju

Direktor Ustanove Drin Fojnica, Ismar Halilović navodi da tokom njegovog mandata nije bilo većeg broja prijava i da se svaki slučaj detaljno ispituje.

„U prethodnih godinu dana, otkako sam na čelu ustanove DRIN, imali smo samo jednu prijavu i po njoj smo postupili u skladu sa procedurama“, rekao je Halilović.

Direktor naglašava da je u ustanovi uspostavljena stroga politika nulte tolerancije prema bilo kojem obliku nasilja.

„Kod nas je zastupljena nulta tolerancija kada je u pitanju bilo koji oblik nasilja, posebno prema korisnicima. Strogo vodimo računa o njihovom zdravlju i trudimo se da im pružimo što kvalitetniju njegu i uslugu“, istakao je.

Govoreći o prijavljenom slučaju, Halilović objašnjava da je sprovedena kompletna interna procedura predviđena zakonom.

„Proveli smo standardnu proceduru koja podrazumijeva uzimanje izjava svih aktera, popunjavanje incidentnog lista, obavještavanje šefova službi i razmatranje slučaja od strane stručnog tima“, pojasnio je.

Prema njegovim riječima, disciplinske mjere nisu izrečene jer nasilje nije bilo u potpunosti dokazano, ali su preduzete preventivne mjere.

„Nismo izrekli disciplinsku mjeru jer nasilje nije do kraja dokazano, ali smo proveli organizacijsku mjeru i prebacili njegovatelja na drugo odjeljenje kako bismo prevenirali eventualne nove incidente“, naveo je.

Direktor precizira da je prijava bila vezana za grubo postupanje prema korisnicima.

„Slučaj je prijavljen kao grubo postupanje prema korisnicima i u potpunosti je ispitan“, rekao je Halilović.

Osvrćući se na navode o lošim smještajnim uslovima, Halilović tvrdi da takve tvrdnje nisu tačne.

„Nije tačno da su korisnici nagurani u male prostorije ili da dijele krevete u nehumanim uslovima“, poručio je.

Direktor ističe da se radi na proširenju kapaciteta kroz izgradnju novog objekta.

„U završnoj smo fazi izgradnje novog objekta u Lenici, koji bi trebao biti završen u narednih mjesec do dva, i u koji planiramo smjestiti oko 65 korisnika, čime ćemo značajno rasteretiti postojeće kapacitete“, naveo je.

Halilović pojašnjava da se smještaj korisnika organizuje u skladu sa važećim standardima.

„Postoje jasno propisani standardi o kvadraturi i broju korisnika po prostoru i mi se toga pridržavamo“, rekao je.

On dodaje da se dio korisnika smješta i u objekte u lokalnoj zajednici.

„Imamo korisnike smještene i u kućama u lokalnoj zajednici, u devet objekata, gdje je planirano po četiri korisnika, ali trenutno je u nekima i više zbog izgradnje novog objekta“, istakao je.

Govoreći o ukupnim kapacitetima, Halilović navodi da je ustanova trenutno znatno opterećena.

„U prethodnih godinu dana imali smo oko 490 korisnika smještenih u ustanovi, što je veliki teret za sistem“, zaključio je.

Isak: U Zavodu se ne koriste luđačke košulje

Rusmir Isak, direktor KPZ Zenica, rekao je kako Zavod nije dobio zvaničan dokument od Vijeća Evrope 'o bilo kakvim preporukama' te kako KPZ Zenica 'na sve preporuke odgovara nadležnim institucijama'. Navode kako se u zatvoru koriste luđačke košulje, Isak je demantovao.

„Mi ne koristimo nikakve luđačke košulje. U zavodu u Zenici mi imamo prostorije koje su namijenjene za zadržavanje osuđenika - prostorije koje su pokrivene videonadzorom i koje su obložene gumom. Tu se zadržavaju osuđenici koji su skloni samopovređivanju. Dakle, mi ne izdvajamo osuđenike u te prostorije“, pojasnio je Isak, te dodao kako se osuđenici u te prostorije izdvajaju isključio uz saglasnost ljekara, kao i da se otpuštaju uz saglasnost ljekara. Izdvajanje se vrši isključivo iz razloga sprječavanja suicida i samopovrjeđivanja, zaključio je Isak.

Govoreći o uslovima u kojima se KPZ Zenica nalazi,  direktor Isak je objasnio da su to 'sigurni i uredni' uslovi.

„S obzirom na to da se radi o ustanovi koja je iz 1887. godine - ne možemo reći da je idealno. Stanje u zavodu je, možemo reći, sigurno, za sad uredno. I svi se poslovi obavljaju efikasno i na vrijeme“, kazao je Isak.

Pojasnio je također da problemi postoje, a s obzirom na složenost institucije u kojoj su smješteni osuđenici za teška krivična djela, oni se rješavaju 'efikasno i na vrijeme'.

„Realno je da imamo problema, ali te probleme rješavamo“, rekao je Isak.

Jurešić: Daleko smo od idealnog, ali evidentan je pomak

Pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH Miroslav Jurešić govoreći o samom izvještaju, istaknuo je da nema smisla osporavati izvještaje, jer ocjene stoje onakve kakve jesu i predstavljaju zapažanja autora izvještaja. Iako se o njima može raspravljati i imati različita mišljenja, riječ je o zvaničnom dokumentu zvaničnog tijela koje ima mandat da uđe u Bosnu i Hercegovinu, obiđe relevantne institucije i iznese svoje zaključke. Izvještaj se, stoga, posmatra kao obaveza da se sagleda ima li u iznesenim navodima osnova te da se utvrdi postoje li segmenti koji zahtijevaju unaprjeđenje ili korekcije.

„Definitivno ih ima“, zaključio je Jurešić.

„Nije mi namjera tvrditi da je stanje u bilo kojoj od ovih ustanova idealno. Međutim, isto tako ne bi bilo loše uzeti prethodne izvještaje tog istog CPT-a i vidjeti kako su se stvari mijenjale u odnosu na 2019., 2015. i tako dalje, gdje je evidentan pomak. Daleko smo od idealnog i mislim da to neće nikad biti idealno stanje s obzirom i na kategoriju korisnika“, dodao je.

Nadalje, naglašava da u izvještaju postoje elementi koji zahtijevaju ozbiljno razmatranje. Kao posebno zabrinjavajuće istaknuto je upozorenje da ne postoji nezavisno tijelo koje bi imalo zadatak da nadzire rad socijalnih ustanova, što je ocijenjeno kao jedan od ključnih nedostataka na koje autori izvještaja ukazuju.

„To je inspekcija“, odgovorio je Jurešić.

Na pitanje zašto ne postoji inspekcijski nadzor, Jurešić je rekao da je to 'pitanje za milion dolara'.

Istaknuo je i da se radi o ključnom, otvorenom pitanju na koje još uvijek nema odgovora. Podsjetio je da je u Federaciji BiH do 2014. godine postojala federalna inspekcija, ali da je donošenjem novog zakona ona ukinuta. Uprkos brojnim inicijativama koje su u međuvremenu pokretane, do danas nije došlo do ponovnog uspostavljanja tog nadzornog mehanizma, iako su se, kako navodi, čak i nedavno iz Parlamenta pojavile inicijative za formiranje posebne inspekcije. 

„Zakon, bez obzira koliko dobar bio - donijeli smo dobre zakone i pravilnike - dok ne bude imao i taj segment adekvatnog nadzora, nadzora nad implementacijom tog zakona, to je mrtvo slovo na papiru“, pojasnio je.

U inspekcijskom smislu, socijalne ustanove niko ne kontroliše, a na pitanje šta ministarstvo može i šta čini, Jurešić je kazao:

„Ono što je posao svakog ministarstva: donijeti zakon – doneseno, donijeti standarde -donijeli. Pravilnike također. Ono što je obaveza je ovo što i pokušavamo, moram reći uz određene poteškoće, osigurati dodatna finansijska sredstva za određene intervencije - kroz kapitalne transfere, tekuće transfere“.

Naglasio je da se u pojedinim ustanovama već provode konkretna ulaganja i unaprjeđenja, poput formiranja potpuno novog odjela za psihijatrijske pacijente u Drini, kao i izgradnje nove kuhinje u Pazariću. Kako je naveo, sredstva se ulažu, a uspostavljeni su i određeni pravni okviri, međutim i dalje nedostaje ključni, treći segment – efikasan mehanizam nadzora. Jurešić je istakao da mu nije jasno zbog čega taj nadzor još uvijek nije uspostavljen, upozorivši da će se, u suprotnom, slični izvještaji nastaviti pojavljivati. Dodao je da ga navodi iz izvještaja ne iznenađuju, iako nisu prijatni, te da smatra kako su autori u tom dijelu bili u pravu.

federalna.ba