Najveća slika Mliječne staze ikada snimljena: Čileanski teleskop otvorio novo poglavlje u razumijevanju svemira

Naučnici su uspjeli zabilježiti do sada najdetaljniju i najveću sliku središta naše galaksije – veličanstveni Mliječni put, u kojoj se nalazi i naš Sunčev sistem. Ova impresivna snimka predstavlja i naučni i estetski iskorak, a nastala je zahvaljujući radu specijaliziranog radio-teleskopa u Čileu – Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA), javlja The Guardian.

Riječ je o najvećoj slici ikada dobijenoj ovim moćnim instrumentom, koji se nalazi u pustinji Atakama i koristi milimetarske i submilimetarske talasne dužine za proučavanje hladnog plina i prašine u svemiru – ključnih sastojaka za nastanak zvijezda i planeta.

Pogled u naše kosmičke početke

Prema riječima Stevena Longmorea, glavnog istraživača projekta i profesora astrofizike na Liverpool John Moores University, ova slika ima ogroman značaj za razumijevanje porijekla naše planete i samog Sunčevog sistema.

Longmore je sa timom od više od 160 naučnika tokom nekoliko godina radio na projektu pod nazivom Alma CMZ Exploration Survey, čiji je cilj bio detaljno mapirati centralnu molekularnu zonu (CMZ) Mliječne staze – područje s izuzetno ekstremnim uslovima.

„Uslovi u centru naše galaksije – ekstremne temperature, visoki pritisci i snažne turbulencije – vrlo su slični onima kakvi su vladali u ranim galaksijama svemira, u periodu kada je nastajala većina zvijezda koje danas postoje“, objasnio je Longmore.

Te drevne galaksije nalaze se toliko daleko da astronomi ne mogu direktno posmatrati kako se u njima formiraju pojedinačne zvijezde i planete. Međutim, u središtu naše galaksije takvo posmatranje je moguće – i upravo to je ovaj projekat omogućio.

Od nepovezanih fragmenata do cjelovite slike

Prije ovog istraživanja, naučnici su raspolagali samo fragmentiranim prikazima centra Mliječne staze. „Bilo je to kao da imate nekoliko fotografija pojedinih ulica, ali nemate mapu cijelog grada“, slikovito je objasnio Longmore.

Istraživači su mogli vidjeti određene oblake plina ili pojedinačna područja formiranja zvijezda, ali nisu imali jasnu predstavu o tome kako su ti dijelovi međusobno povezani. Nova snimka prvi put pruža sveobuhvatni prikaz strukture i dinamike tog složenog kosmičkog sistema.

Jedno od najvećih iznenađenja za tim bile su dugačke, tanke filamentarne strukture – tokovi materije koji se protežu kroz središte galaksije. „Te duge, tanke niti koje vidimo zapravo su struje materije koje teku i hrane procese stvaranja zvijezda i planeta. To nismo očekivali u tom obliku“, rekao je Longmore.

Ova otkrića pomažu naučnicima da bolje razumiju kako se gas sabija, kako dolazi do sudara oblaka i na koji način se pokreću procesi koji rezultiraju rađanjem novih zvijezda.

Nauka i ljepota u istom kadru

Osim naučne vrijednosti, Longmore naglašava i estetsku dimenziju snimke. „Elementi koje naše oko prirodno prepoznaje kao lijepe – boje, strukture, kontrasti – u sebi nose i fizičke informacije koje proučavamo. U toj ljepoti doslovno je utisnuta fizika“, kazao je.

Za njega je to spoj nauke i umjetnosti – slika koja istovremeno oduzima dah i otkriva temeljne zakonitosti svemira.

Istraživački tim sada želi dodatno produbiti svoja saznanja kombiniranjem podataka s drugih instrumenata, poput James Webb Space Telescope i Extremely Large Telescope, koji se trenutno gradi u Čileu.

Kombiniranjem posmatranja na različitim talasnim dužinama, astronomi stvaraju kompozitne slike u boji, pri čemu svaka boja predstavlja različite fizičke procese. „Na primjer, možete vidjeti da su se dva oblaka plina sudarila, a tačno u središtu sudara nastaju mlade zvijezde. To nam omogućava da pratimo uzročno-posljedične veze – da shvatimo da je upravo taj sudar sabio plin dovoljno da započne formiranje zvijezda“, pojasnio je Longmore.

Ipak, pristup najnaprednijim teleskopima nije jednostavan. Tim je podnio zahtjev za vrijeme posmatranja na teleskopu Webb kroz konkurentan proces selekcije, ali interes je ogroman.

„Broj prijava je toliko velik da su šanse prilično male“, priznao je Longmore.

Bez obzira na to, nova ALMA snimka već sada predstavlja važan korak u razumijevanju kako nastaju zvijezde, planete – i na kraju, kako je nastao i naš vlastiti svijet.

federalna.ba