Književnost u 2021. godini: Vratili se tradicionalni susreti i festivali
Kad politika izda, odgovornost je na humanistici. Književnost u Bosni i Hercegovini je iznova stvarala glas otpora. U prošloj godini na scenu su se vratili domaći velikani i književni festivali.
U vremenu koje je s pandemijom stalo opstao je njegov ritualni tok, koji podrazumijeva ponavljajući kontinuitet događaja. U ovom slučaju onih koji slave književnost. Tako je i 2021. godine ona živjela kroz nova književna izdanja, tradicionalne susrete i festivale.
“U književnom smislu mislim da je vrlo značajan festival Bookstan. Iako je to jedan privatni festival, privatne firme, on je uspio da se pozicionira na godišnjem kalendaru kulturnih događaja kao važno vrijeme i mjesto kad se stvara jedna lijepa atmosfera o književnosti”, kaže književnica Adisa Bašić.
To je festival koji susrećući književnost i publiku, promoviše nova izdanja stranih i domaćih autora. A ove godine, knjigama različitih izdavačkih kuća, na sceni su Darko Cvijetić, Adisa Bašić, Damir Uzunović, Enver Kazaz, Faruk Šehić, Senka Marić i dr. Pratile su ih pozitivne kritike, nagrade, te regionalna vidljivost.
“U ovoj godini su se čitale knjige i koje su izašle, zapravo, prethodne dvije godine. I nekako prošle nezapaženo usljed pandemije. Svakako bih izdvojila knjigu Dijale Hasanbegović ‘Žena u ružičastoj haljini’ i knjigu Bjanke Alajbegović ‘Srčane Saturnalije’”, navodi Bašić.
Čini se da je poezija, kao oponent nametljivoj i gruboj svakodnevnici, u ovoj godini napravila važan pomak na književnoj sceni. Sudeći prema našim sagovornicima ona je donijela nove glasove ili u ovom slučaju glas kao novi način promišljanja književnosti.
“Na prvom mjestu je to poezija Amira Brke. Amir Brka je u kontinuitetu jako dobar i mislim da je zasigurno jedan od najznačajnijih pjesnika, ne samo u BiH nego i regionu. Za mene otkrovljenje je Suzana Lovrić, sa svojom knjigom poezije. Tu je sjajni Marko Bačanović. On se vratio sonetu, kako se to kratko i jasno kolokvijalno kaže – rasturio”, ističe teoretičar književnosti Edin Pobrić.
“U poetološkom smislu on predstavlja važan iskorak naše domaće poezije prema određenim temama u koje se naša poezija nije inače rado upuštala, a i na nivou jezika mislim da je Marko Bačanović tu postigao veoma značajne stvari”, dodaje književni kritičar Matija Bošnjak.
Susreti Zija Dizdarević, Slovo Gorčina, Sarajevski dani poezije, Cum grano salis neki su od susreta koji promovišu ideju antifašizma. A Nagrada Meša Selimović, koja baštini prevazilaženje nacionalnih granica, dodijeljena je romanu "Sinovi, kćeri" Ivane Bodrožić. Vrijeme koje je s pandemijom stalo ipak pronalazi svoj novi tok. A književnost, nudeći iskustvo, iznova humanizira čovjeka otuđenog od samog čovjeka.
federalna.ba