Kad čovjek umre, umre i priča s njim - istinu o genocidu u Srebrenici moramo svi štititi

Povodom Međunarodnog dana sjećanja i dostojanstva žrtava genocida, Memorijalni centar Srebrenica organizirao je međunarodnu konferenciju posvećenu ulozi usmene historije u razumijevanju genocida i kulturi sjećanja. Fokus je bio na programima koje Memorijalni centar provodi kako bi sačuvao istinu, znanje i sjećanje.

Međunarodna konferencija u Srebrenici potvrdila je da je usmena historija jedan od najvažnijih načina očuvanja istine o genocidu. Kroz gotovo hiljadu svjedočenja Memorijalni centar je izgradio jedinstven arhiv koji danas ima i nacionalni i međunarodni značaj.

Kako je upozorio Hasan Hasanović, šef Tima za usmenu historiju, svjedoci umiru - a kad čovjek umre, umre i priča sa njim: “Pored činjenica, jako je važno da imamo ljudske priče koje će nadomjestiti sve one nejasnoće i onu subjektivnost koju ne daju dokumenti”.

Snažan alat u borbi protiv negiranja genocida su i svjedočenja preživjelih. Jedan od njih je i Nedžad Avdić koji je preživio strijeljanje kao sedamnaestogodišnjak.

“Ne smije Memorijalni centar ostati jedno ostrvo koji će čuvati te stvari, štititi, govoriti, evidentirati - mi moramo kao društvo cijelo boriti se protiv toga”, poručio je on.

Predstavnica Britanske ambasade Pooja Kingsley naglasila je važnost borbe protiv negiranja genocida i dala punu podršku razvoju Memorijalnog centra, dok je profesor Alessandro Portelli govorio o temeljima, izazovima i ulozi usmene historije u obrazovanju i savremenim istraživanjima. Denis Džidić iz BIRN-a Bosne i Hercegovine istakao je značaj saradnje u dokumentovanju i očuvanju svjedočenja o genocidu u Srebrenici.

Glavni dio konferencije bio je posvećen Programu usmene historije Memorijalnog centra Srebrenica, jednom od najobimnijih u regionu, u okviru kojeg je do sada snimljeno oko hiljadu svjedočenja preživjelih, članova porodica žrtava, svjedoka i istraživača.

federalna.ba