Bosna i Hercegovina između građanskog i etničkog

Bosna i Hercegovina, građanska država, država konstitutivnih naroda. Ovo je zapisano u Dejtonskom sporazumu, građani i konstitutivni narodi, rame uz rame. Na terenu drugačija slika, ravnopravnosti nema. Tko je kriv i tko može problem riješiti, odavno poznato. Kompromis moraju pronaći domaći lideri. 

Građanska Bosna i Hercegovina - može, ali tek nakon što zemlja postane članica Europske unije. Nova je to poruka američke administracije, odnosno Bidenovog posebnog izaslanika za Zapadni Balkan. Ne čudi to, jer ipak su Amerikanci tvorci Dejtonskog sporazuma. A u pojašnjenu kažu - za nefunkcionalnost države nije kriv sporazum nego:

"Problem su neodgovorno vodstvo, korupcija, političari koji inzistiraju ostati na vlasti pod svaku cijenu. Sporazum je dobar kompromis koji je prepoznao interes triju konstitutivnih naroda te dobar putokaz za europsku integraciju, no nije tako korišten", naveo je Gabriel Escobar, posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan.

I nije Escobar sasvim u krivu. Dejtonski sporazum bio je funkcionalan dok je bilo političke volje. Nestalo volje, a njegove manjkavosti izašle na vidjelo. Jer nije Escobar ni sasvim u pravu. Više puta Ustav BiH proglašen je diskriminatornim. Presude jasne. Bosna i Hercegovina mora osigurati jednaka prava svima. Na svakom dijelu zemlje, svatko mora moći birati i biti izabran. A oni prozvani odgovornost preuzeli. I priznali, okvir imaju, ostalo je do njih. A kada će se promjene dogoditi, optimistično kažu, samo je pitanje vremena. Jer probleme su odavno otkrili, ali godinama ih nisu rješavali.

"Stvoriti ambijent da na neki način pokušamo napravit partnerstvo s bošnjačkim narodom, promijeniti Izborni zakon bar u onom najmininalnijem dijelu koji smo imali na zadnjem sastanku u Sarajevu oko Doma naroda i Predsjedništva i da pokušamo napraviti normalan izbor, demokratičan izborni proces. I onda dati šansu za kandidatski status, a onda će svakako biti bezbroj uvjeta za reorganizaciju Bosne i Hercegovine", kazao je predsjedatelj Doma naroda BiH Dragan Čović.

Dakle, jedno je nepobitno. Do promjena Ustava, pa barem onih ograničenih, mora doći. Prava konstitutivnih naroda ne smiju ugrožavati prava građana. 

Čaln Predsjedništva BiH Željko Komšić ističe: "I on sam zna da s ovakvim uređenjem, s ovakvom diskriminacijom ugrađenom u Ustav prema građanima vlastite zemlje, mi ne možemo u Europsku uniju. Ako je to tačno što kaže Escobar da mi nećemo ući u Europsku uniju s nekim drugim ustavnim uređenjem, da ćemo ući s ovakvim ustavnim uređenjem, evo ja ga molim da kod svojih šefova izdejstvuje da na neki način zamole, pritisnu da nas odmah prime."

A Europska unije neće nas odmah primiti bez obzira na želje, pisma, zamolbe. Jer putokaz do EU odavno je poznat. Nije problem samo ustavno uređenje. BiH prvo mora ispuniti 14 prioriteta, a tu je i 35 pregovaračkih poglavlja. I tu nema iznimke, ni preskakanja.

"Meni bi puno draže bilo kad bi rekao da bi se u Bosni i Hercegovini konačno trebalo pobrinuti oko poglavlja 23-24, to su neovisno sudstvo i osnova ljudska prava. Kad bi se krenulo sa suzbijanjem kriminala i korupcije i kad bi narod shvatio da na sve tri strane tih nacionalnih vođa su klike koje su duboku umiješane u kriminal i korupciju da bi se jako brzo riješili svi drugi problemi", ocijenio je zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović, gostujući u emisiji Rezime Federalne televizije.

Dakle, u ovom političkom ambijentu građanska država još je utopija. Pa, barem onako građanska kakve su moderne europske demokracije. BiH građanska je dopola. Sve do dijela kada govorimo o Državnom predsjedništvu i domovima naroda. Na to pravo polažu samo konstitutivni narodi. I to se neće lako mijenjati. Svjesna je toga, čini se, i međunarodna zajednica. Europska unija u strateškom kompasu izričito navela konstitutivnost. Amerikanci Dayton dirati ne daju. A kako pronaći kompromis između građanskog i etničkog, odgovor je, nažalost, u rukama domaćih političara.

federalna.ba