Otkriće Peñica baca novo svjetlo na sudbinu najstarije civilizacije Amerike – Caral (Izvor: Zona Arqueológica Caral)Ali, za razliku od svojih pandana iz Starog svijeta, Caral nije imao odbrambene zidine, a istraživači nisu pronašli nikakve dokaze o oružju. Kada je Ruth Shady 1994. godine počela iskopavanja u Caralu, otkrila je civilizaciju zasnovanu na trgovini, muzici, ritualima i konsenzusu.
Prema Shadyinim nalazima, u Caralu je živjelo oko 3.000 ljudi, uz nekoliko manjih obližnjih sela. Strateški položaj doline Supe povezivao je pacifičku obalu s plodnim andskim dolinama i udaljenim Amazonom, čime se stvorila mreža kulturne i trgovačke razmjene. Ljudi iz Carala uzgajali su pamuk, batat, tikve, voće i čili papričice, a zauzvrat su trgovali mineralima iz planina te vjevericama i papagajima makao iz Amazona, koje su držali kao kućne ljubimce. Uz obalu su sakupljali školjke, morske alge i ribu.
„Imali su međukulturne odnose s ljudima iz džungle, planina i udaljenih krajeva sve do Ekvadora i Bolivije, ali uvijek mirnim putem“, rekla je Shady. Za razliku od njih, civilizacije Asteka, Maja i Inka bile su militarističke države koje su često vodile duge ratove protiv susjednih naroda.
Genijalnost Carala ogledala se i u arhitekturi i umjetnosti. Gradski amfiteatar bio je seizmički otporan, dizajniran da izdrži najjače zemljotrese pacifičkog pojasa, a imao je i jedinstvenu akustiku prilagođenu velikim koncertima. Tokom iskopavanja pronađena su 32 poprečna flaute – neke izrađene od kostiju pelikana, druge ukrašene motivima majmuna i kondora – što je materijalni dokaz o trgovini na velikim udaljenostima i kulturnoj raznolikosti.
„Uz ove instrumente su dočekivali ljude s obale, iz planina i džungle tokom rituala i ceremonija“, rekla je Shady.
Jedna od najfascinantnijih karakteristika Carala i Peñica su njihovi okrugli središnji trgovi (Izvor: Zona Arqueológica Caral)Kolaps u pustinji
Uprkos društvenom uspjehu, Caral se suočio s ozbiljnim izazovom: klimom. Prije otprilike 4.000 godina, suša koja je trajala 130 godina – dio šire globalne klimatske promjene koja je pogodila i Mesopotamiju, Egipat i Kinu – dovela je do propasti usjeva i gladi. Monumentalne ploče i piramide Carala bile su napuštene i prepuštene pustinji.
„Klimatske promjene izazvale su krizu u Caralu,“ kaže Shady. „Rijeke i polja su presušili. Ljudi su morali napustiti urbane centre, što se desilo i u Mesopotamiji.“
Godinama je tim Ruth Shady teoretisao da su izgladnjeli preživjeli u potpunosti pobjegli prema obali, gdje su mogli sakupljati školjke i ribu. Iskopavanja na nalazištu Vichama, u susjednoj dolini Huaura, činila su se kao potvrda te teorije.
Ali nedavno otkriće Peñica priča drugačiju priču.
Peñico: preživljavanje kroz prilagodbu
Izgrađen uzvodno od Carala, na 600 metara nadmorske visine i svega 10 km od Caral-Supea, Peñico pokazuje kako su se neki ljudi iz Carala prilagodili preseljenjem bliže izvorima vode koju su napajali glečeri. U dolini u kojoj su rijeke presušile, blizina planinske otopljene vode značila je – preživljavanje.
Nevjerovatno u ovom slučaju nije samo sama selidba, već i način na koji je društvo reagovalo. Na Peñicu nema nikakvih dokaza o ratovanju, oružju ili utvrđenim zidovima – što je rijedak ishod u vremenima nestašice.
Arheolozi su na nalazištu otkrili sofisticirane figurice i rezbarije (Izvor: Zona Arqueológica Caral)
„Peñico nastavlja tradiciju Carala života u skladu s prirodom i odnosa prema drugim kulturama s poštovanjem,“ rekla je Shady.
Iskopavanja su također otkrila napredak u umjetnosti i ritualima. Tim Ruth Shady pronašao je sofisticirane glinene figurice, ogrlice od perli i uklesane kosti – uključujući i jednu oblikovanu u oblik ljudske lobanje. Impresivna skulptura prikazuje žensku glavu s raskošnom frizurom, a lice joj je oslikano crvenim hematitnim pigmentom. Ovi predmeti sugerišu da je, čak i sa smanjenom populacijom, zajednica ulagala u kulturni izraz kao način očuvanja identiteta i povezanosti.
Ovo nalazište je već otvoreno za posjetioce koji mogu istražiti njegove ceremonijalne hramove i stambene komplekse. Novi posjetiteljski centar sa interpretativnim izložbama ima kružni dizajn koji odražava najfascinantniju osobinu Carala i Peñica: kružne centralne trgove. Ti trgovi nalaze se u dijelovima gradova za koje arheolozi pretpostavljaju da su bili administrativne zone, što je dokaz društva koje je možda funkcionisalo na principu konsenzusa, moguće sa sličnom demokratskom strukturom kao što je bila Grčka otprilike 2.000 godina kasnije.
Gaspar Sihue, vodič u Caralu, ohrabruje putnike da posjete ove lokacije dok još nisu široko poznate. „Uživam biti vodič u dolini Supe jer je to daleko od glavnih turističkih ruta,“ kaže on.
Istovremeno, Shady upozorava da su iskopavanja u Peñicu relativno nova i da je mnogo zgrada još uvijek prekriveno pustinjom. „Još uvijek imamo mnogo toga začč naučiti,“ dodaje ona.
Putnici sada mogu istraživati Peñico kroz vođene ture i interpretativne izložbe u njegovom novom, impresivnom kružnom centru za posjetitelje (Izvor: Zona Arqueológica Caral)
Pouke iz prošlosti
Stojeći među trgova Peñica, fascinantno je razmišljati o tome kako je drevno društvo odgovorilo na krizu prilagođavanjem, a ne osvajanjima. Njihova strategija preživljavanja – približavanje vodi, održavanje trgovačkih mreža i očuvanje umjetnosti i rituala – predstavlja podsjetnik star 3.800 godina na to kako saradnja može opstati čak i u vremenima ekstremnog stresa.
Ova poruka danas djeluje hitno. Peru se i dalje oslanja na andske glečere kao izvor vode, ali je, prema riječima državnih glaciologa, u posljednjih 58 godina izgubio 56% svog tropskog leda.
„Postoji mnogo stvari koje moramo učiniti dok se suočavamo s klimatskim promjenama,“ kaže Shady govoreći o lekcijama koje je naučila iz Peñica. „Moramo promijeniti način na koji gledamo na život i na promjene koje se dešavaju na našoj planeti, kako bi ljudsko društvo moglo nastaviti živjeti sa dobrom kvalitetom života i međusobnim poštovanjem.“
Čak i polupokopan u peruanskoj pustinji, ovaj grad se osjeća kao otkriće sa porukama za cijeli svijet.
Posjeta Caralu i Peñicu
Caral je otvoren svakim danom od 09:00 do 17:00, a posljednja tura počinje u 16:00. Ulaznice uključuju pristup muzeju u sklopu lokaliteta, kao i obližnjim nalazištima Áspero i Vichama, te lokalnim vodičima, od kojih većina govori samo španski. Preporučuje se da idete s vodičem koji može prevoditi sa španskog i poznaje put, jer putevi nisu dobro označeni nakon što se siđe s Panameričke autoceste i skrene na cestu Caral-Ambar. Peñico se nalazi 11 km dalje od Carala i ima isto radno vrijeme.
Savjet za posjetioce: Vodiči na oba lokaliteta su lokalni stanovnici koje je obučio tim Ruth Shady i pružaju dubok uvid u politiku, religiju, astronomiju i poljoprivredu.
federalna.ba/BBC