Globalna ekonomija mora prevazići BDP kako bi se izbjegla planetarna katastrofa

Globalna ekonomija mora biti temeljito transformisana kako bi se prestalo nagrađivati zagađenje i rasipanje resursa, upozorio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres.

Govoreći za The Guardian nakon što su Ujedinjene nacije organizovale sastanak vodećih svjetskih ekonomista, Guterres je rekao da budućnost čovječanstva zahtijeva hitnu reformu postojećih „računovodstvenih sistema“ koji, prema njegovim riječima, guraju planetu na ivicu katastrofe.

BDP ne mjeri stvarni napredak čovječanstva

„Moramo dati pravu vrijednost okolišu i ići dalje od bruto domaćeg proizvoda kao mjere ljudskog napretka i blagostanja. Ne smijemo zaboraviti da kada uništavamo šumu, mi stvaramo BDP. Kada pretjerano izlovljavamo ribu, mi stvaramo BDP“, rekao je Guterres.

Decenijama su političari i kreatori politika davali prioritet ekonomskom rastu – mjerenom BDP-om – kao glavnom cilju ekonomije.

Međutim, kritičari upozoravaju da beskonačan i neselektivan rast na planeti s ograničenim resursima ne samo da produbljuje klimatsku i prirodnu krizu, već i povećava nejednakost.

Guterres je naglasio: „Ići dalje od bruto domaćeg proizvoda znači mjeriti ono što je zaista važno ljudima i njihovim zajednicama. BDP nam govori cijenu svega, ali vrijednost ničega. Naš svijet nije ogromna korporacija. Finansijske odluke moraju se temeljiti na više od pukog presjeka profita i gubitka.“

UN konferencija u Ženevi

U januaru su Ujedinjene nacije u Ženevi održale konferenciju pod nazivom Beyond GDP, kojoj su prisustvovali ugledni ekonomisti iz cijelog svijeta, uključujući nobelovca Josepha Stiglitza, vodećeg indijskog ekonomistu Kaushika Basua i stručnjakinju za nejednakost Noru Lustig.

Oni su dio grupe koju je formirao Guterres, a čiji je zadatak razviti novi skup pokazatelja ekonomskog uspjeha koji u obzir uzima „ljudsko blagostanje, održivost i jednakost“.

Globalni šokovi pokazali hitnost promjene sistema

U izvještaju koji je grupa objavila krajem prošle godine navodi se da je, suočeno s nizom globalnih šokova tokom posljednje dvije decenije, potreba za ekonomskom transformacijom postala sve hitnija – od finansijske krize 2008. godine do pandemije Covid-19.

Dodaje se da su ti događaji pogoršani „trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta i zagađenja“, te da brze tehnološke promjene dodatno destabilizuju tržišta rada i produbljuju nejednakost.

BDP podstiče takmičenje, a zanemaruje ljude

Profesor Kaushik Basu, koji zajedno s Norom Lustig predsjedava UN-ovom grupom, izjavio je: „Države su toliko zarobljene u igri nadmetanja s drugim državama kroz BDP, da se blagostanje običnih građana i održivost potpuno zanemaruju.

Ako sav novi prihod završi kod nekolicine pojedinaca, a BDP raste, od svih građana se očekuje da slave. To hrani hiper-nacionalizam, nejednakost i polarizaciju.“

BDP nikada nije bio mjera ljudskog napretka

Profesorica Lustig istakla je da BDP nikada nije bio „osmišljen kao mjera ljudskog napretka, ali je ipak ostao dominantni pokazatelj uspjeha“.

„Ekonomski rast može postojati uz siromaštvo, isključenost, nasilje i ozbiljna kršenja ljudskih prava – ishode koji su uglavnom nevidljivi u konvencionalnim ekonomskim pokazateljima. Cilj grupe nije zamijeniti BDP, već ga nadopuniti, kako bi vlade i javnost mogle procijeniti da li razvoj zaista poboljšava ljudsko blagostanje, unapređuje jednakost i štiti održivost, danas i za buduće generacije.“

UN-ova inicijativa uslijedila je nakon izvještaja objavljenog prošle sedmice, u kojem se navodi da su postojeći ekonomski modeli fundamentalno pogrešni jer ne uzimaju u obzir uticaj klimatskih šokova, poput ekstremnih vremenskih nepogoda i prijelomnih tačaka, što bi moglo dovesti do sloma globalne ekonomije.

Rastuća debata o alternativnim ekonomskim modelima

Ova zabrinutost dolazi u trenutku intenzivne rasprave u akademskim, civilnim i političkim krugovima o stvaranju ekonomskih struktura koje su kompatibilne s većom jednakošću i održivošću.

Među predloženim pristupima su zeleni kejnzijanizam i koncept zelenog rasta, ali i post-rast modeli poput ekonomije krofne, ekonomije blagostanja i stabilne ekonomije. Neki zagovaraju i „degrowth“ – plansko smanjenje štetne i nepotrebne proizvodnje, posebno u bogatijim zemljama, uz fokus na društveno korisne sektore poput brige o ljudima, obnovljive energije i javnog prevoza.

Poziv na dublju sistemsku promjenu

Jason Hickel, politički ekonomista, autor i jedan od glavnih zagovornika degrowth pristupa, smatra da ove ideje dobijaju sve veću podršku. Pozvao se na nedavno istraživanje koje je pokazalo da 73% od gotovo 800 istraživača klimatskih politika širom svijeta podržava post-rast pozicije.

Iako podržava Guterresov poziv da se ide dalje od BDP-a, Hickel upozorava da to samo po sebi nije dovoljno.

„Potrebna je dublja promjena sistema. Konkretno, moramo demokratizirati kontrolu nad proizvodnjom, što bi nam omogućilo da promijenimo šta proizvodimo i za koga.

Dominacija BDP-a nije slučajna – ona postoji zato što BDP mjeri ono što je vrijedno kapitalu. Na kraju, struktura kapitalizma je ono što se mora prevazići.“

federalna.ba