Globalni dug ide ka historijskom maksimumu: MMF upozorava na 100% BDP-a do 2029.

Globalni dug ide ka historijskom maksimumu: MMF upozorava na 100% BDP-a do 2029.
(Izvor: AA)

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi globalni javni dug mogao dostići 100 posto svjetskog BDP-a do 2029. godine, nivo zabilježen samo nakon Drugog svjetskog rata.

U aprilskom izdanju izvještaja Fiscal Monitor navodi se da tokom 2025. nije došlo do značajnog poboljšanja u dinamici javnog duga, dok je situacija na Bliskom istoku dodatno pojačala fiskalne pritiske u već opterećenom globalnom okruženju.

Utjecaj sukoba i ekonomski pritisci

MMF ističe da sukobi imaju globalne posljedice kroz poremećaje u snabdijevanju energijom, pooštravanje finansijskih uslova i pritisak na vlade da balansiraju između kontrole inflacije i očuvanja fiskalne stabilnosti.

Naglašava se da su efekti različiti po državama, ali da osnovni fiskalni i geopolitički pritisci i dalje traju uprkos smanjenju neizvjesnosti u odnosu na prethodnu godinu.

Projekcije rasta duga

Prema procjenama MMF-a, globalni javni dug će rasti sa 93,9 posto BDP-a u 2025. godini na 97,2 posto u 2027, 98,8 posto u 2028. i dostići 100 posto u 2029. godini.

Ističe se i da su nivoi duga u mnogim zemljama i dalje viši nego tokom pandemije, dok su izdaci za kamate porasli sa oko 2 na gotovo 3 posto globalnog BDP-a u samo četiri godine.

Velike ekonomije pod pritiskom

MMF navodi da Sjedinjene Američke Države bilježe javni deficit između 7 i 8 posto BDP-a, bez jasnog plana konsolidacije, te da bi njihov dug mogao dostići 142,1 posto BDP-a do 2031. godine.

Kina je, s druge strane, povećala javnu potrošnju kako bi podstakla domaću potražnju, što je njen deficit podiglo na oko 8 posto BDP-a, uz procjenu da bi dug mogao porasti na 126,8 posto BDP-a do 2031.

Rizici za globalnu ekonomiju

MMF upozorava da bi sukobi na Bliskom istoku mogli dodatno pogoršati globalne uslove kroz rast kamatnih stopa, jačanje američkog dolara i povećanje cijena energije.

To bi moglo dodatno opteretiti javne finansije, posebno u zemljama u razvoju, zbog rasta cijena hrane i goriva, slabijeg ekonomskog rasta i povećanih izdvajanja za odbranu.

federalna.ba/AA

MMF BDP