Cyber prostor je nekontrolisan, a potencijalne žrtve prepuštene same sebi - zakon ih ne štiti
Društvene mreže postale su nezamjenjiv segment svakodnevnice. Ipak, ukoliko ih se ne koristi odgovorno, mogu biti vrlo opasne, posebno za mlađe osobe koje ne znaju pravilno da ih koriste, da filtriraju sadržaje koji ih vrebaju sa brojnih mreža, a oni su često i poligon za javni linč i prijetnje.
Tako je samo u prvih deset mjeseci ove godine u Federaciji počinjeno 30 krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti putem društvenih mreža, u RS-u 40. I nerijetko javni linč okonča samoubistvom.
Sve češće na društvenim mrežama dominiraju poruke mržnje, psovke, prijetnje, pa čak i pozivi na ubistvo. U krajnosti, svjedočimo, priča završava samoubistvom. Posljednji takav slučaj zabilježen je u Banjoj Luci. U prvih 10 mjeseci ove godine u RS-u evidentirano je 290 slučajeva ugrožavanja sigurnosti od čega 40 putem društvenih mreža. U istom periodu u Federaciji zabilježeno je 30 takvih primjera.
„Već godinama pokušavamo mi istražitelji da ukažemo višim instancama da je potrebno uvrstiti krivično djelo putem interneta gdje bi se mnoge stvari riješile slične i druge odnosno gdje bi se procesuirali počinitelji osobe koje snimaju, uploaduju, bez odobrenja druge strane i tako dalje“, kaže Saša Petrović, istražitelj u Federalnoj upravi policije.
Počinionici u virtuelnom svijetu su nemilosrdni, a poražavajuće je da su to često mlade osobe. Stanje je zabrinjavajuće, mišljenja su u Inicijativi mladih za ljudska prava, zbog čega su pokrenuli niz kampanja i projekata da ukažu na ovaj problem.
„Stavljanje mete na čelo da ste vi ovakvi ili onakvi, u zavisnosti kome to odgovara i u ovisnosti odakle dolazi ta osoba koja to komentariše, nekad na račun cijele organizacije ili pojedinaca ukoliko su ti pojedinci naznačeni u nekom postu uradili nešto konkretno, ali to je nažalost svakodnevno. Najgore od svega što se upravo tako cyber nasilje prenosi i u pravi život“, kazala je Ajna Mešić, projektna asistentica Inicijative mladih za ljudska prava.
U bujici riječi, komentara, nepoznatih ljudi, potrebe za iskazivanjem mišljenja i laži virtuelnog svijeta, postajemo zarobljeni u prostoru o kojem zapravo ne znamo ništa. Zbog nemogućnosti da bude ograničeno, pa i sankcionisano maltretiranje, žrtvama je nemoguće pobjeći iz okrutnog virtuelnog svijeta.
„Definitivno je njihovo mentalno zdravlje narušeno, osjećaju se bespomoćno, osjećaju se tužno, imaju jako nisko samopoštovanje i sliku o sebi, a onda u konačnici kao neki krajnji simptom te kontinuirane anksioznosti, stresa i bespomoćnosti javlja se ovaj pokušaj samoubistva. Dakle i ne samo to, vi imate u nekoj praksi da vrlo često žrtva postaje nasilnik“, objašnjava psiholog Mirjana Jovanović- Halilović.
Federalna uprava policije prepoznala je ovaj problem, zbog čega je prije nekoliko godina osnovan poseban odjel koji se bavi problemom Internet nasilja. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a kažu da postojeći zakonski okviri djelimično ili nikako ne prepoznaju cyberbuling, kao nasilje i krivično djelo. Potreban nam je zakon na državnim nivou, mišljenja je advokat Nada Dalipagić koja je uputila Prijedlog zakonskog rješenja Vijeću za štampu. No od toga - za sada ništa.
„Ovo ostaje jedino područje koje uopće nije regulirano i omogućava zaista ljudima koji nemaju svog dostojanstva da gaze tuđe“, kazala je ona.
I to rade posredstvom pseudonima i lažnih profila, kako bi se sakrili od odgovornosti za svoja djela. Cyber prostor je nekontrolisan, a potencijalne žrtve prepuštene same sebi jer Zakon ih ne štiti. I dok čekamo da resorne institucije prepoznaju ovo krivično djelo, imamo pitanje: Da li biste izgovorili, ismijavali, omalovažavali i snosili odgovornost za traumu koju svjesno nanosite drugima?
federalna.ba