O cyber nasilju neophodno edukovati i roditelje i djecu

Cyber nasilje je pojam s kojim se sve češće suočavamo, a u poslijednjih nekoliko mjeseci rezultiralo je tragičnim ishodom. Virtuelno zlostavljanje podrazumijeva slanje, objavljivanje ili dijeljenje negativnih, štetnih ili lažnih sadržaja u cilju maltretiranja pojedinca. A sve to može dovesti do različiti psihičkih poremećaja: depresije, anksioznosti te kompleksnijih koji mogu rezultirati i samoubistvom. 

S obzirom na visoke brojke koje se pojavljuju kada je u pitanju cyber nasilje među djecom i mladima važna je i uključenost roditelja jer i njihovo dijete može biti dio ovog nasilja, bez obzira da li je u ulozi zlostavljača, žrtve ili pasivnog posmatrača. S toga jedno od rješenja bilo bi informiranje i educiranje, ali ne samo djece i mladih nego i roditelja, ali i stručnog nastavnog osoblja. 
   
Posjetili smo Osnovnu školu "Nafija Sarajlić". Odgovorni posebnu pažnju posvećuju problemu cyber nasilja. Radi se najviše na preventivnim mjerama i edukaciji osoblja, roditelja i posebno učenika.   

"Realizujemo različite vrste edukacija i radionica u saradnju s nadležnim instutucijma, kao što su porodična savjetovalištva. Ove godine smo imali saradnju s FUP-om, gdje smo organizovali edukacije za učenike devetih razreda i roditelje baš o opasnosti učenika u digitalno okruženju", istakla je pedagogica u OŠ "Nafija Sarajlić" u Sarajevu Elma Brkanić.

Struka kaže kako se u društvu malo govori o cyber nasilju, te se ne ulazi u suštinu problema. Dženeta Kukoljac majka je troje maloljetne djece, koji još iz predostrožnosti ne koriste mobilne uređaje. 

"Mislim da je jako opasno, ni odrasli ljudi se ne znaju nositi s tim, a kamoli djeca i iz tog razloga pokušavamo što je duže djecu zaštito od toga", kaže Dženeta.

I Emina je majka čija osmogodišnja kćerka ne koristi mobilne uređaje, a sve s ciljem njene sigurnosti. Smatra da je obaveza porodice, prijatelja, ali i nastavnog kadra u školama da nauče i pomognu mladima da steknu vještine i znanje za korisno, sigurno i odgovorno korištenje interneta i informacionih tehnologija.

"Zaštita što veća i edukacija bi u ovom momentu vrlo vjerovatno pomogla da se takve stvari izbjegnu ili smanje", smatra Emina Herdić-Haračić.

Djeci je dostupnije sve više moćnih tehničkih sredstava, a odrasli ponekad nisu svjesni opasnosti koje tehnologija nosi sa sobom. Meliha Busuladžić upozorava roditelje, ali i svoje vršanjake: 

"Čovjek koji je odgojen u porodici da ne vrijeđa druge i ne ostavlja svakakve nepromišljene komentare ne bi nikad naštetio osjećajima druge osobe." 

Naime, da bi mladi stekli nezavisnot u upotrebi interneta, trebaju prethodno razviti strategije koje će im omogućiti prepoznavanje mogućih opasnosti te vještine pomoću kojih će se lakše nositi sa potencijalno štetnim situacijama u kojima se mogu naći. Podsjećamo, BiH nema jedinstven zakon koji tretira cyber nasilje, što govori u prilog činjenica da se o ovom probemu u državi ne posvećuje dovoljno pažnje.

federalna.ba