Bunoza za FR: Nadam da ćemo u ponedjeljak otvoriti debatu i usvojiti zakone
Putovanje Bosne i Hercegovine prema članstvu u Europskoj uniji ove sedmice je naišlo na novu prepreku kada na Vijeću ministara nisu usvojeni zakoni koji se odnose na Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće te na Sud BiH. Naredna prilika ukazuje se već u ponedjeljak kada će ponovno zasjedati Vijeće ministara, a tim povodom je za Federalni radio govorio ministar pravde BiH Davor Bunoza.
Ministre Bunoza, hvala Vam za ovaj razgovor. Na početku, možete li mi reći da li ste optimistični da će problemi ova dva važna zakona biti riješeni na sjednici Vijeća ministara BiH koja je zakazana za ponedjeljak?
„Ja nemam informacije da li će zakoni biti usvojeni, ali ja se nadam da ćemo otvoriti debatu i da ćemo usvojiti te zakone.“
Kako komentirate izjave da se na zakonima radi naprečac i da ljudi i struka nisu upoznati s njima?
„Na tom zakonu se radi skoro dvije godine. U petom mjesecu je zakon o VSTV-u bio na Domu naroda, nije dobio podršku, jedan glas je presudio da ne dobije podršku. Mi smo prije održali brojne rasprave, debate, zatražili mišljenja svih stručnih udruga. Sve to smo analizirali proteklih mjeseci i, prvenstveno sa članovima VSTV-a zbog njihovih amandmana, radili smo na tome zakonu. I taj smo prijedlog stavili na e-konzultacije, gdje svatko može vidjeti taj zakon, iako pravila o izradi propisa propisuju da za europske integracije zapravo ne morate stavljati zakon na e-konzultacije. Dobili smo i mnogo komentara i mi još uvijek ugrađujemo sve posljednje komentare. Dakle, bilo je doista malo vremena, ali ponavljam, imali smo u vidu sve pristigle komentare.“
I dalje govoreći o ovim zakonima, kako balansirati između struke, realnosti i preporuka Europske unije?
„Preporuke EU-a i zahtjevi Europske komisije i Europske unije su vrlo strogi, vrlo zahtjevni i puno su teži i jači nego što je to u drugim zemljama EU-a. Njihova poruka je: Ako želite europske integracije, morate ispuniti određene stvari. Ja sam uvijek naglašavao da su to strogi zakoni, kako to prevazići i u razgovoru sa Europskom komisijom nastojimo, tamo gdje doista imamo argumentirane razloge da nešto ne prihvatimo, mi nastojimo da oni prihvate i da razumiju specifičnosti Bosne i Hercegovine. Dakle, to non-stop i radimo.“
Ranije su izneseni stavovi da se u ovom slučaju ne poštuju preporuke Venecijanske komisije te da se više važnosti stavlja na etničku pripadnost nego na stručnost. Kako Vi to komentirate?
„Mislim da je sve negativno, u vezi etničke minimalne kvote koju smo predložili, zapravo posljedica neznanja kakvo je trenutno stanje i što smo mi propisali. Dakle, uputa Venecijanske komisije je vrlo jasna: Poštujte, prije svega, struku, struka na prvom mjestu, ali isto tako, osigurajte sve različitosti Bosne i Hercegovine, ne samo etničke nego i regionalne. I mi smo to učinili. Vi danas imate, prema trenutnom Zakonu VSTV, 100% se za svakog člana VSTV-a mora odrediti etnička kvota. U našem prijedlogu to je itekako reducirano, pa čak ispod minimuma kojeg je zahtijevala Venecijanska komisija, gdje zapravo prepuštamo samom pravosuđu da izaberu svoje predstavnike u VSTV-u. A minimalne kvote, ukoliko ne budu ispoštovane, u tom slučaju će se zapravo odrediti tijela koja će morati izvršiti pozitivnu diskriminaciju kako bi se napravio određeni balans.“
I za kraj pitanje, mogu li se riješiti svi sporovi i tenzije kada je riječ o nadležnostima Suda BiH?
„Nažalost, do sad ne postoji usuglašen tekst oko kaznene nadležnosti, iako je prijedlog Ministarstva pravde usaglašen sa stajalištima Venecijanske komisije. Međutim, prihvatio sam realno stanje da to nije moguće usaglasiti, takav zakon se ne može staviti na dnevni red Vijeća ministara. Ponudili smo jedno privremeno rješenje, da poboljšamo ono što se može poboljšati, a to je da članove Apelacionog odjeljenja Suda BiH i predsjednika bira izravno VSTV, čime ćemo stvoriti još neovisniji drugostupanjski sud.“