Zlato zabilježilo najveći mjesečni rast od 1999. godine

Zlato je u januaru zabilježilo rast od 13,2 posto po unci, ostvarivši najbolji mjesečni učinak od septembra 1999. godine, usljed globalnih geopolitičkih rizika.

Sjedinjene Američke Države insistiraju na kupovini Grenlanda, što je izazvalo određene tenzije s Evropom, dok je izostanak značajnijih promjena u očekivanjima monetarne politike američkih Federalnih rezervi (Fed), kao i očekivanja da bi američki dolar mogao dodatno oslabiti, doprinio rastu cijena zlata.

Zabrinutost zbog mogućeg djelimičnog zatvaranja savezne vlade u SAD-u, kao i rast potražnje iz Kine, dodatno su podstakli rast cijena.

Rekordan niz rasta cijene zlata iz prošle godine nastavljen je i u januaru ove godine.

Zlato je 2026. godinu započelo na nivou od 4.313 dolara po unci, da bi u januaru poraslo na rekordnih 5.598 dolara. Cijena unce zlata krajem decembra 2025. iznosila je 4.882,1 dolar.

Na rekordni rast cijene utjecalo je više faktora, među kojima su slabljenje američkog dolara i povlačenje investitora iz državnih obveznica i valuta bili ključni.

Zabrinutost u vezi s globalnom trgovinom, visoka fiskalna potrošnja te špekulacije da bi SAD mogle intervenisati radi podrške japanskom jenu dodatno su izvršili pritisak na američki dolar i učinili plemenite metale jeftinijim za većinu kupaca.

Plemeniti metali su značajno porasli i tokom prošle godine, usljed rastućih geopolitičkih tenzija i zabrinutosti zbog nezavisnosti Feda.

Zlato i druga sigurna utočišta snažno su porasli nakon američkog napada na Venecuelu, dok su moguća vojna intervencija SAD-a u Iranu dovela cijene do rekordnih nivoa.

Fed je u januaru zadržao referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom, u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, u skladu s procjenama tržišta, dok su izjave predsjednika Feda Jeromea Powella, koje su ukazivale na rizičan pogled na trenutno zaduženje SAD-a, dovele do pada potražnje za američkim dolarom.

SAD su upozorile Iran, zatraživši da postigne nuklearni sporazum ili se suoči s vojnom reakcijom, dok su Južnoj Koreji i Kanadi zaprijetile dodatnim carinama.

Zlato se trenutno smatra prekupljenim i moguće je da bude izloženo korekciji, ali snažan interes za kupovinu prilikom povremenih padova cijene i dalje podržava uzlazni trend.

Prodajni pritisak na japanskom tržištu obveznica također je doprinio rastu cijene zlata, jer su rastući prinosi povećali troškove zaduživanja i učinili "carry trade" transakcije manje atraktivnim, što je investitore usmjerilo ka sigurnim ulaganjima.

AA/federalna.ba