Život i ljubav pod opsadom Sarajeva: Sanela i Emir Klarić na izložbi "Labirint devedesetih"

Jedna od najpoznatijih fotografija opkoljenog Sarajeva i jedan od simbola izložbe “Labirint devedesetih” je i fotografija sarajevskih mladenaca, Sanele i Emira Klarića.

Izložba je pred brojnom publikom otvorena prošlog četvrtka u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, a dan nakon otvaranja izložbu su posjetili i Sanela i Emir.

Sanela i Emir Klarić vjenčali su se 1995. godine u Sarajevu pod opsadom. Na fotografiji  Danila Krstanovića nasmijani mladenci šetaju Kulovića ulicom, a u pozadini se vide platna razapeta između zgrada, koja su štitila od napada snajpera sa okolnih brda.

“Mi smo jednostavno željeli da se vjenčamo, nama nije bilo važno kako. Za 21 dan smo sve organizovali. Emir je meni napravio cipele, ja njemu sašila košulju i prsluk. To je bio događaj kojem su svi željeli nešto dati, svi su željeli da doprinesu, nešto da urade“, kažu Sanela i Emir.

“Kad smo se vjenčali, pitali su nas: Gdje ćete na medeni mjesec? Mi smo imali Azura, komšiju u ulici koja se zvala Obala, pa smo govorili da idemo kod Azura na obalu”, govore kroz smijeh.

Inače, izložba "Labirint devedesetih" je plod trogodišnjeg istraživanja, rada i saradnje pojedinaca, stručnjaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije okupljenih oko inicijative Muzej devedesetih. Predstavlja dopunjenu i proširenu verziju pilot izložbe istog naslova koja je tokom ljeta 2023. godine bila postavljena u Beogradu.

Njeni autori su Dejan Ubović, Dubravka Stojanović i Igor Štiks.

Ističući važnost postavljanja ove izložbe u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, Elma Hašimbegović istakla je dva aspekta. “Jedan aspekt je historiografski - devedesete je važno posmatrati sa vremenske distance, a zatim i u mnogo širem sagledavanju nego što to čine naši lokalni i nacionalni diskursi. Ozbiljan tim historičara, na čelu sa Dubravkom Stojanović, pokušao je sagledati devedesete iz jednog šireg ugla. Sa druge strane, važan nam je muzeološko - obrazovni dio jer je izložba postavljena na takav način da omogućava da se mladim ljudima na drugačiji način predstavi priča o devedesetima.”

Postavka uključuje dvanaest soba koje su podijeljene tematski.

“Ovo je izložba uperena pre svega na emocije posetilaca. U Beogradu smo to uspeli da postignemo, ljudi su iz lavirinta izlazili zaista veoma uzbuđeni, uznemireni i često uplakani, a neki nisu mogli ni da izdrže izložbu do kraja jer smo upravo kroz nove pristupe govorili o tim tragedijama i kontroverzama. Naravno, prikazani su zločini i sve one brutalnosti koje su se dogodile, ali, recimo, soba "Sreća" pokazuje kako je tužno biti srećan devedesetih, ili soba "Humor" pokazuje tu politilčku realnost možda na najbolji način kroz najbolja dela naših karikaturista - od Slovenije do Makedonije, kroz nadrealiste, kroz Slavoja Žižeka, kroz Feralovce…Dakle, smejati se tim ličnostima devedesetih od kojih su mnogi još uvek tu je, čini nam se, najbolji način borbe.” – kazala je historičarka Dubravka Stojanović.

“Ova izložba je nastala iz frustracije sa načinom na koji se bavimo devedesetima, na način koji ne daje rezultate ili daje parcijalno”, rekao je Igor Štiks. “Gledajući mnoge filmove i dokumentarce i pišući knjige o tome shvatili smo limite toga što se može prikazati tekstom ili vizuelno.”

Cilj projekta je novo i drugačije sagledavanje decenija koje su  promijenile tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas, možda više nego ikad.

Postavka je odgovor na politike koje etnonacionalizam i šovinizam postavljaju iznad društvene pravde, mitove iznad života pojedinca, a razdor iznad svakodnevne solidarnosti" - pojasnili su iz Historijskog muzeja BiH.

Izložba "Labirint devedesetih" u Historijskom muzeju BiH posjetiteljima će biti dostupna do 15 septembra.

federalna.ba