Zavičaj, Mediteran i Erotika: Otvorena izložba Halila Tikveše u Livnu

Otvorenjem izložbe jednog od grafičkih pionira i najdugovječnijih bosanskohercegovačkih umjetnika, Halila Tikveše, u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno, službeno je započeo program 4. Međunarodnog trijenala grafike. Riječ je o svestranom vizualnom umjetniku u čijem grafičkom opusu se isprepliću tri tematske cjeline: Zavičaj, Mediteran i Erotika. Idiličan svijet svjetlosnih gradacija utkan u Tikvešina djela ljubiteljima umjetnosti bit će dostupan sve do 6. lipnja.

Zahvalivši se posjetiteljima na dolasku i organizatorima izložbe Halil Tikveša, samozatajni i svestrani vizualni umjetnik nije želio govoriti o svojim djelima, jer, kako kaže, djela govore sama za sebe.

„Zapravo riječ je ovdje o umjetnosti koja dosta progovara sama za sebe i to je nešto što čemu i sam umjetnik teži. Zadubite se u svako pojedino djelo, istražite priču koja se iza njega krije i dopustite mu da ono pobudi neka sjećanja u vama samima iz vašeg vlastitog života“, naglašava Ivo Dalić, magistar povijesti umjetnosti i kustos izložbe.

Emotivna i senzibilna djela

A umjetnikova djela su progovorila o njegovom zavičaju, neretvanskim lađama, trupici, pješčanim uvalama Mediterana i suptilnoj posveti ženi.

„Krivulje mora, rijeka ili brežuljaka one na drugim djelima prelaze na krivulje ljudskoga tijela. Riječ je o emotivnim, senzibilnim djelima koja nisu toliko napadna i koja zbilja na jedan suptilan i lijep način slave život“, dodaje Dalić.

Organizacijsko iskustvo i dojam suradnje

„Veliko nam je zadovoljstvo bilo surađivati ova dva tri dana s njim, boraviti u njegovom društvu, on, iako je u 92. godini osobno je došao postaviti izložbu, evo upravo je najavio da će je osobno i skinuti. I, evo, prenio nam je mali dio svojih dojmova, mali dio svog životnog iskustva“, iznosi Dražena Džeko, ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno.

Tikveša se od 60-ih godina 20. stoljeća do danas okušao kroz crtež, grafiku, slikarstvo, asamblaž i objekte. Kao jedan od ključnih protagonista u razvoju postmodernističkoga promišljanja nedvojbeno se ubraja među grafičke velikane Bosne i Hercegovine, regije a i šire, a skriveni horizonti od Metkovića, Komina, Opuzena, Blaca pa sve do Rogotina postaju prepoznati u svijetu zahvaljujući upravo njemu.

federalna.ba