ZA FR Nedimović: Postoji otpor nepravednoj energetskoj tranziciji

Breza, rudarski centar od 12. do 14. septembra mjesto je  susreta onih koji više ne pristaju da ih energetska tranzicija zaobiđe ili igorira. Združeni balkanski otpor i rad, neformalni kolektiv koji okuplja pojedince i grupe s Balkana i šire, povezane borbom protiv nepravedne tranzicije želi da otvoreno govori o stanju u termolektranama, o tome da li Bosna i Hercegovina postaje kolonija za projekte, takozvanih zelenih energetskih postrojenja. O ovim temama sa Svjetlanom Nedimović iz Združenog zbora razgovarala Aida Hasanbegović

Proces energetske tranzicije zahtijeva pažljivo planiranje i političke odluke zbog složenosti, jer treba istovremeno balansirati da tranzicija napreduje, ali da bude pravedna i da se prati utjecaj na ekonomiju i društvo. Međutim, svjedočimo da planirana energetska tranzicija pod krinkom zelene, veoma često nije pravedna ako društvo pretvara u sirovinske baze. Na koji način se realizira nepravedna tranzicija, odnosno kako energetska tranzicija može biti pravedna i inkluzivna? 

„Ovdje su oni koji se slažu u tome da je tranzicija prije svega nepravedna, to su rudarski sindikati, sindikati naših starih Rudnika uglja i aktivisti iz raznih dijelova  Bosne i Hercegovine, Balkana i svijeta  gdje se otima zemlja, gdje se otima pitka voda, da bi se otvarali neki novi rudnici za interese koji nisu naši. Ono što smo čuli jeste da se zatvaraju rudnici uglja neplanski, stihijski,  ne samo u BiH ne nego i šire u regionu. Ali čuli smo i mišljenja iz Evropske Unije od predstavnika sindikata iz Slovenije. Također i iz Velike Britanije, koji su prije 40 godina prolazili nešto slično i zapravo se te njihove zajednice nikad nisu oporavile, ljudi su izgubili poslove i to je ono što bi se nama moglo desiti uz jedan dodatak, a to je da gubimo i druge prirodne resurse jer korporacije ulaze na teritorije država Balkana odnoseći prirodne resurse i  ostavljajući minimalne naknade, otpad......
U svemu tome u pozadini strada naš javni energetski sektor koji se kroz projekte obnovljive energije polako  privatizira.“ 

Bosna i Hercegovina je potpisnica Sofijske deklaracije te se i obavezala na zatvaranje rudnika do 2050. godine, odnosno okončanje proizvodnje struje iz takozvanih prljavih izvora. U BiH još uvijek glavni izvor proizvodnje energije su termolektrane na ugalj, naspram koje postoji globalna tendencija njihovog slabljenja, odnosno potpunog zatvaranja. U takvim okolnostima državni rudnici teško funkcioniraju,  neproduktivni su, jer država nije ulagala u njihovo osavremenjivanje. I već sada vidimo da je tranzicija ozbiljan problem, daleko je od pravedne, pogotovo ako se sve češće ugalj za potrebe rada termoleketrana nabavlja od polulegalnih privatnih rudnika. Kako to komentirate?

„Ovdje su ljudi i iz tih krajeva gdje se otvaraju divlji  rudnici uglja, privatni rudnici uglja gdje se nastoji za minimum vremena izvući maksimum profita pod ko zna kakvim uslovima. Ono što mi primjećujemo jeste koliko zagađuju, koliko se ne vodi računa o selima ili rijekama oko tih rudnika, dok se istovremeno stigmatiziraju naši stari rudnici uglja. Za naše rudnike uglja konstantno se govori da su nelikvidni i  neproduktivni. Rudar je produktivan, on svaki dan siđe u jamu i kopa, dakle ono što je neproduktivno je politika koja naše rudnike gura u propast. Mi moramo početi donositi odluke, do sada nas kojih se tiče, malo se pitalo.“

Koji je put da naše okruženje ne postane tek puki resurs u procesu prelaska na čistu energiju i koliko su zaista obnovljivi izvori energije zelena energija?

„Ima protivrečnosti u tome što mi smatramo obnovljivom energijom, ali najveći problem je taj što je sve skoncentrirano za pravljenje profita, za kapital i za centre moći, a ne za istinske potrebe običnih radnih ljudi. Druga stvar je kako doći i kako krenuti na taj put. Mi pravimo prvi korak, mi kao organizatori konkretno ovoga skupa,  ne možemo mapirati cijeli put jer je upravo ideja da mi svi zajedno, koji ćemo platiti ceh, odlučujemo kako dalje. Prvi korak koji smo napravili, a to je da udružimo snage i da bude jasno da postoji otpor nepravednoj tranziciji. Nismo podijeljeni, sa ovog mjesta šaljemo takvu poruku.“

Združeni balkanski otpor i rad (ZBOR) neformalni je transnacionalni kolektiv koji djeluje od 2023. godine, a prvi zbor je organiziran prošle godine na istoku Srbije gdje neke kompanije žele otvoriti velike rudarske zone.