VKBI uručio Rječnik bosanskog jezika medijima, istaknuta važnost očuvanja i standardizacije

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) nastavlja realizaciju jednog od najznačajnijih naučno-istraživačkih projekata u Bosni i Hercegovini - izrade višetomnog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika autora akademika Dževada Jahića, a do sada objavljenih jedanaest tomova danas je uručeno predstavnicima medijskih kuća s ciljem njihove šire upotrebe u novinarskoj praksi.

O značaju samog projekta i njegove metodologije govorio je član Savjeta VKBI za bosanski jezik i književnost Haris Ćatović, koji je jedan od autora rječnika.

- Rad sam po sebi ne može donijeti ništa novo u smislu inoviranja metodološkog postupka. Uzima se matrica koju je uspostavio profesor Dževad Jahić i isključivo po njegovoj metodologiji se radi. Ono što je važno kazati jeste da je to zaista kompleksan posao, jer podrazumijeva više nivoa obrade određene riječi po jezičkim strukturama - naveo je Ćatović.

On pojašnjava da izrada riječnika podrazumijeva pažljivu selekciju leksike, detaljan gramatički opis, uključujući deklinacijske i konjugacijske paradigme, kao i akcentuaciju svakog oblika.

- Svaki oblik u gramatičkom opisu je akcentiran, što je na neki način sugeriranje ortoepske norme, iako ona još uvijek nije u potpunosti zaokružena. Nakon toga slijedi semantički opis, odnosno definicije značenja i načina upotrebe riječi, a potom i ono što je najvažnije, potvrda kroz jezičku građu. Ta građa obuhvata širok raspon izvora, od djela iz 15. i 16. stoljeća, usmene književnosti poput sevdalinki i narodnih balada, pa sve do savremenih autora - kazao je.

Ćatović ističe da je osnovni cilj rječnika prikazati bogatstvo bosanskog jezika kroz različite stilove i nivoe njegove upotrebe.

- Jezik je od neprocjenjive važnosti za jedan narod i nikada ne može biti precijenjen. Rječnik je njegova kruna, jer kroz njega vidimo tragove prošlih generacija i kontinuitet trajanja. Narod koji želi biti kulturna zajednica mora voditi računa o svom jeziku kao ključnom identitetskom pitanju - naglasio je.

Govoreći o stanju jezika u savremenom društvu, posebno u medijima, Ćatović upozorava na sve prisutniji utjecaj stranih izraza.

- Može se kazati da vlada određeni hibridni jezik u medijima. Preplavljeni smo riječima koje nisu slavenskog porijekla, što je donekle i posljedica vremena, ali je potrebna mjera. Ako postoji domaća leksika koja može parirati stranoj, trebamo je koristiti. U suprotnom pokazujemo neodgovoran odnos prema vlastitom jeziku i identitetu - rekao je.

Posebno je istaknuo ulogu medija u očuvanju jezičke norme.

- Mediji imaju ogromnu komunikacijsku moć i njihova riječ najbrže dolazi do građana. Upravo zbog toga imaju i profesionalnu odgovornost da vode računa o jeziku. Pravopis i rječnik su osnovni alati svakog novinara i od toga se ne bi smjelo odstupati - poručio je Ćatović.

Direktor Federalne novinske agencije FENA Elvir Hadžiahmetović istaknuo je značaj ovog projekta za medijsku zajednicu i društvo u cjelini.

- Riječ je o izuzetno važnom djelu koje svjedoči o bogatstvu bosanskoga jezika. Sama činjenica da je do sada urađeno 11 tomova, a planirano ukupno 20, govori o njegovoj složenosti i vrijednosti. Akademik Jahić je iza sebe ostavio historijsko djelo ne samo za naučnu zajednicu i Bošnjake, nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu - kazao je Hadžiahmetović.

On je apelirao na institucije da pruže podršku završetku projekta.

- Bez angažmana i entuzijazma ljudi iz VKBI ovo djelo ne bi ugledalo svjetlo dana. Zbog toga apeliram na sve institucije koje mogu pomoći da izdvoje pažnju i sredstva kako bi se ovaj projekt priveo kraju i zaokružio kao epohalno djelo - rekao je.

Hadžiahmetović je upozorio i na sve prisutniju upotrebu stranih izraza, posebno među mladima.

- Danas vidimo da mladi sve više koriste strane izraze, pa čak i razmišljaju na stranim jezicima. Istovremeno, sve manje koristimo vlastiti jezik, iako je izuzetno bogat. Upravo ovakvi projekti pokazuju koliko imamo razloga da budemo ponosni i koliko je važno da ga čuvamo i promoviramo - istaknuo je.

Riječ je o, kako ističu iz VKBI, najobuhvatnijem i najsloženijem leksikografskom poduhvatu u historiji BiH, za koji se procjenjuje da će ukupno imati 20 tomova, dok je 12. tom već u završnoj fazi i očekuje se njegovo objavljivanje u prvoj polovini godine.

Generalni sekretar VKBI Emir Zlatar naglašava da je riječ o projektu koji nadilazi uobičajene naučne okvire.

- Inače, ovakvi projekti se rade jednom u historiji jednoga naroda i onda se samo dopunjavaju. Mi smo imali tu sreću da je u našem vremenu živio profesor Jahić, koji je s manjim krugom saradnika započeo ovaj posao. Do 2024. godine objavljeno je 11 tomova, a ono što je važno jeste da ćemo u saradnji s Institutom za jezik nastaviti ovaj projekat - kazao je Zlatar.

Dodaje da je rječnik i svojevrsni odgovor na osporavanja bosanskog jezika.

- Ovo je odgovor i onima koji su govorili da bosanski jezik ne postoji. U samom rječniku vidjet će se bogatstvo jezika, a upravo zbog toga smo odlučili da ga podijelimo medijima kako bi bio u aktivnoj upotrebi. Dok god nije dostupan onima koji ga koriste, ostaje samo kao publikacija. Na ovaj način bosanski jezik dobija novu dimenziju u svojoj primjeni - naglasio je Zlatar.

Iz VKBI navode da će tomovi Rječnika bosanskog jezika biti uručeni i drugim relevantnim predstavnicima medija, uz očekivanje da će postati svakodnevni alat u redakcijama i doprinijeti većoj standardizaciji i afirmaciji bosanskog jezika u javnom prostoru.

Fena/federalna.ba