"Više iskorištavanja, manje prava" - Argentina se priprema za detaljnu reformu radnog zakonodavstva

Senat Argentine spreman je da odobri dubinsku reformu radnog zakonodavstva čiji je cilj slabljenje sindikata i smanjenje troškova rada za preduzeća, prenosi The Guardian.

Vlada samoprozvanog „anarho-kapitalističkog“ predsjednika Javiera Mileija tvrdi da će inicijativa pomoći oživljavanju formalnog zaposlenja, nakon što je izgubljeno 290.600 registrovanih radnih mjesta između decembra 2023. i novembra 2025.

Kritike opozicije

Protivnici reforme kažu da mjere – uključujući smanjenje otpremnina i produženje maksimalnog radnog dana sa osam na 12 sati – neće povećati zaposlenost niti poboljšati kvalitet radnih mjesta. Neformalno zapošljavanje doseže najviši nivo od 2008. godine, pogađajući preko 43 % radnika.

Zakon o „modernizaciji rada“ bi promijenio dugogodišnje zakone oblikovane Peronizmom, pokretom koji je doveo Juana Peróna na vlast 1946. godine.

„Ovo je pro-poslovno, pro-zaposleno i pro-radnički. Anti-sindikatski i protiv radničkih advokata“, rekao je senator Francisco Paoltroni iz Mileijeve partije La Libertad Avanza.

Advokat i akademik Juan Manuel Ottaviano opisao je zakon kao „neustavan“, ističući da „nameće teška ograničenja individualnih prava na radnom mjestu i slabi zaštitu kroz sindikate“.

Ključne odredbe reforme

Reforma omogućava preduzećima da pregovaraju direktno s radnicima, potencijalno poništavajući kolektivne ugovore po industriji. Ukinula bi specijalizovane nacionalne radne sudove i uvela sistem „časovnog bankarstva“ koji ograničava prekovremeni rad. Iako bi sedmični maksimum ostao 48 sati, dnevne smjene mogle bi trajati do 12 sati uz obavezni odmor od 12 sati.

Reforma takođe smanjuje troškove otpuštanja kroz fond za otpremnine djelimično finansiran od strane države i isključuje bonuse iz obračuna nadoknade.

Protesti i nasilje

Martín Rappallini, šef UIA-e, koja zastupa proizvođače i pomogla u izradi zakona, izjavio je da će protesti biti „veoma, veoma ograničeni – neće moći da zauzimaju fabrike ili blokiraju pristup“. Dodao je da su takve akcije bile česte pod „prethodnim režimom, kada su bili dozvoljeni ekscesi i ekstremno ljevičarski postupci“.

Rappallini je priznao da reforma „neće stvoriti radna mjesta preko noći“, ali je dodao da će pružiti „predvidljivost u radnim odnosima u Argentini“.

Tokom dvosedmične debate u Kongresu izbili su sukobi na ulicama. Policija je koristila gumene metke prema demonstrantima i novinarima, dok su neki demonstranti bacali molotovljeve koktele prema službenicima. Prošle sedmice, glavna sindikalna konfederacija zemlje, CGT, proglasila je generalni štrajk.

Među desetinama privedenih u demonstracijama ispred Kongresa bio je 76-godišnji penzioner Carlos Alberto Dawlowfki.

„Bilo je veoma bolno gledati kako pucaju na mlade ljude od 18 ili 20 godina,“ rekao je Dawlowfki. „Hvatali su ih sa puškama za gumene metke – pucali su u njih.“ Dodao je da nijedna od 200 odredbi zakona „nije za radnika“.

federalna.ba