Venecija već traži plan B: Klimatske promjene dovode u pitanje sistem protiv poplava

Samo pet godina nakon što je počeo s radom, sistem za zaštitu od poplava MOSE u Venice već se suočava s ozbiljnim izazovima. Rastući nivo mora, uzrokovan klimatskom krizom, tjera gradske vlasti da razmišljaju o alternativnom rješenju – planu B.

MOSE: Spas koji dolazi uz cijenu

MOSE (modulo sperimentale elettromeccanico) je kompleksan sistem pokretnih barijera postavljenih na ulazima u venecijansku lagunu iz Jadranskog mora. Od svog puštanja u rad 2020. godine, zaštitio je grad od poplava čak 154 puta.

Za stanovnike koji su decenijama trpjeli tzv. “acque alte” (visoke plime), ovaj sistem djeluje gotovo kao čudo. Ipak, sve češće podizanje barijera počinje imati negativne posljedice po prirodni ekosistem lagune.

Rast nivoa mora prijeti opstanku grada

Prema procjenama stručnjaka, nivo mora mogao bi porasti za dodatni metar do kraja stoljeća. Andrea Rinaldo upozorava da bi to moglo značiti podizanje barijera i do 200 puta godišnje.

“To bi značilo da su barijere gotovo stalno zatvorene. Lagunu bismo pretvorili u zagađeno jezero”, upozorava Rinaldo.

Zatvaranje barijera blokira prirodnu razmjenu vode između lagune i mora, što dovodi do prekomjernog rasta algi i smanjenja kisika u vodi, ugrožavajući riblji i biljni svijet.

Tehnički i ekonomski izazovi

Aktiviranje MOSE sistema košta više od 200.000 eura svaki put, a dodatno usporava pomorski saobraćaj prema luci Marghera. Tokom ovogodišnjeg karnevala, barijere su podignute čak 26 puta u tri sedmice, što je grad koštalo više od 5 miliona eura.

U kontrolnom centru Venecijanskog Arsenala, tim stručnjaka prati vremenske uslove i nivo mora uz minimalnu marginu greške od 10 centimetara.

Duga i kontroverzna historija projekta

Razvoj MOSE sistema trajao je gotovo 50 godina, nakon katastrofalne poplave iz 1966. Projekat su godinama pratili birokratski problemi, visoki troškovi i korupcijski skandali, uključujući hapšenje bivšeg gradonačelnika Orsonija 2014. godine.

Ipak, nakon puštanja u rad, sistem je dokazao svoju efikasnost – Venecija je od tada ostala suha.

Globalni poziv za ideje

Stručnjaci sada razmatraju dugoročna rješenja. Rinaldo planira pokrenuti globalni poziv za ideje koji bi okupio stručnjake iz različitih oblasti – od nauke do umjetnosti – kako bi osmislili budućnost grada.

“Ne možemo čekati. U suprotnom, izgubit ćemo i lagunu i grad”, upozorava on.

Više od vode: Problem turizma

Osim klimatskih promjena, stručnjaci upozoravaju da je i masovni turizam ozbiljna prijetnja za Veneciju. Rinaldo smatra da je potrebno potpuno preoblikovati ekonomiju grada kako bi se očuvala njegova kulturna i historijska vrijednost.

“U pitanju je dragulj svjetske baštine – i ne smijemo ga izgubiti”, zaključuje on, prenosi The Guardian.

federalna.ba