Veladžić: Nama je to sirovina, a ne otpad

U zemljama EU stopa recikliranja iznosi 44 posto, dok u zemljama Zapadnog Balkana tek 3 posto. Međutim, iako smo od evropskih zemalja daleko kad je o tome riječ, aktivno se radi i ulaže se napor kako bi se podigla svijest građana za samorecikliranje i selekciju otpada. Na tom primjeru gubimo navodno milione maraka jer, za razliku od evropskih zemalja, BiH u minimalnim procentima reciklira otpad. Selekciju otpada u Bihaću vrši komunalno preduzeće Komrad.

„Kao društvo smo osviješteni taman toliko u kakvom sad funkcionišemo. Odvajamo određenu količinu otpada, ali to je nedovoljno u odnosu na podatak koji kaže da na godišnjem nivou u Bihaću imamo ukupnu količinu otpada koja broji blizu 20 hiljada tona, a selektivno odvojenog otpada imamo oko 388 tona. Kad se uzme ta razlika, vidi se da su to male količine na ukupnu količinu“, kazao je Muharem Veladžić, šef za tehničku pripremu i razvoj u JKP Komrad u Bihaću.

Kako kaže, bez obzira na cifre, to predstavlja početak i start njihove reciklažne djelatnosti koju su započeli 2010. godine nabavkom horizontalne prese. U prvim godinama poslovanja imali su 40-50 tona korisno iskoristivog materijala - koji oni zovu sirovina, a ne otpad. U 2022. godini cifra broji i do 388 tona.

„Cifre su puno bolje, ali na ukupnu količinu otpada koji se generiše u toku jedne godine to je izrazito malo“, dodaje Veladžić.

Među pozitivnim primjerima koje radi Komrad je i postavljanje kontejnera za selektovaje otpada u gradu Bihaću.

„Mi imamo 25 eko-otoka pored kojih smo postavili i nekih 60 posebnih kontejnerskih posuda za odvajanje stakla. Također, imamo u projekciji i izgradnju podzemnih kontejnera koji će biti u svakom slučaju pomoć odvajanju otpada. Međutim, opet sve ono što mi radimo mora biti u sinergiji sa Gradskom upravom i sa Gradom Bihać, a to znači da ćemo morati uvesti sistem selektivnog odvajanja otpada na samom mjestu nastanka“, naglašava on.

JKP Komrad je u izradi plana prikupljanja otpada koji za cilj čini Bihać mjestom u kojem se neće generisati PET ambalaža i gdje će se odvojiti njih što više.

„Na taj način ćemo se potruditi da takva izuzetno opasna vrsta otpada ne završi na deponiji i vjerovatno ćemo zajedno sa Gradom ići u te projekte gdje će se građanima omogućiti odvajanje PET ambalaže“, kazao je Veladžić za kraj.

Selekcija otpada značajna je i za privrednike ali i turistički razvoj Grada Bihaća.

federalna.ba