Važnost saradnje roditelja i nastavnika u procesu odrastanja djeteta

Nedavna tragedija u osnovnoj školi u Beogradu u fokus je stavila suštinsko pitanje - da li smo kao društvo i u kojoj mjeri zapostavili odnos prema djeci, njihovom odrastanju, osjećaju sigurnosti i pripadnosti i generalno mentalnom zdravlju.

Djetetova sigurnost i osjećaj pripadnosti moraju biti prioritet u svakom aspektu njegovog života, a trebali bi počinjati u domu i porodici te se nastaviti u školi i društvu. Ako su ta dva izvora, laički rečeno, zagađena, to može biti štetno i ostaviti značajne posljedice u procesu odrastanja. To potvrđuju i brojni nemili događaji o kojima svakodnevno slušamo, a koji nas podsjećaju na ulogu porodice i škole, ali i saradnje roditelja i nastavnika.

Roditelji i nastavnici moraju nadopunjavati jedni druge, jer dijete mora imati podršku s obje strane da bi proces odrastanja bio kvalitetan. Problemi u porodici, koliko god bili veliki, ne smiju biti skrivani jer samo kada je upućen, nastavnik može adekvatno postupiti. Isto važi i za drugu stranu. Nastavnik je dužan pratiti ponašanje djeteta i o tome informisati roditelja.

„Da ga obavijestimo, porazgovaramo, da pokušamo zajedno doći do uzroka promjene u ponašanju i da pokušamo pomoći djetetu“, kaže Amra Đapo, profesorica engleskog jezika u Gimnaziji Ismet Mujezinović Tuzla.

To je model po kojem bi trebalo raditi, ali da li je tako u praksi? Problemi koji se dešavaju upućuju na to da su djeca u većini slučajeva zapostavljena, da brzina života sve više uzima maha, a ostavlja posljedice.

„Roditelji više nemaju vremena za djecu, drugačija su vremena, djeca više nemaju vremena, ne druže se, ne izlaze, vrlo malo, vidite to osamljivanje, to je veliki problem“, ističe dr. Zlatko Kalabić, neuropsihijatar u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.

Internet, društvene mreže, igrice, TV sadržaji koje niko ne kontroliše kreiraju dječije modele razmišljanja i ponašanja. Roditelji moraju biti svjesni da kontrolom ne narušavaju privatnost djeteta, nego ga čuvaju od izuzetno štetnih posljedica. Tako Anita Bijedić, majka dvoje djece, kaže da postoje načini da provjeri ne dijete nego sadržaj koji ono prati.

„Jako je bitna komunikacija između roditelja i djeteta, da je dijete otvoreno, da ima osjećaj da može roditelju reći sve, da se pored odgojnog i autoritativnog gradi i prijateljski odnos“, poručuje Anita.

Svi roditelji su pred velikim izazovima današnjeg vremena. Kako pustiti dijete da živi u skladu s vremenom, a istovremeno ga zaštititi.

„Taj balans moramo nekako da održimo. Poručujem svim roditeljima da trebaju djecu što više da zaposle, da li kroz sport ili neke druge aktivnosti, da djeca što manje imaju pristup internetu“, naglašava Amir Dedić, otac dva dječaka.

Prosvjetni radnici, ipak, smatraju da nije krivo vrijeme u kojem živimo, nego smo krivi mi. I prošla vremena su imala svoje opasnosti, ali su roditelji i odgajatelji imali veći autoritet. Na tome bi se trebalo ponovo raditi.

„U ovom trenutku su to društvene mreže ili igrice, prije nekoliko dekada je to bila neka vrsta muzike ili neki pokret. Uvijek postoji opasnost, a mi kao škola i roditelji smo tu da ih zaštitimo od tih opasnosti“, zaključuje profesorica Đapo.

Kakvo će sutra biti društvo zavisi od toga u kakvom okruženju gradimo nove generacije. A okruženje, sudeći po svemu, nije zdravo. Stoga je neophodno posebno se posvetiti odgoju djece.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.