Vapaj za pomoć - Zimske kiše prijete novim bolestima i smrtnim ishodima u Gazi

Humanitarne organizacije ponovile su pozive Izraelu da omogući ulazak većeg broja šatora i hitno potrebnih zaliha u Gazu nakon prve obilne zimske kiše, navodeći da više od četvrt miliona porodica treba hitnu pomoć sa skloništima, prenosi BBC.

„Izgubit ćemo živote ove zime. Djeca i porodice će stradati“, kaže Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice (NRC).

„Zapravo je frustrirajuće što smo izgubili toliko dragocjenih sedmica od usvajanja Trumpovog mirovnog plana, koji je predviđao nesmetan protok humanitarne pomoći i da Palestinci neće nastaviti nepotrebno patiti.“

Strah od širenja bolesti nakon poplava

Sa većinom stanovništva raseljenom zbog dvije godine razornog rata, većina stanovnika Gaze sada živi u šatorima – mnogi od njih su improvizirani.

Oni su ovih dana raščišćavali posljedice široko rasprostranjenog poplavnog nevremena koje je počelo u petak. Postoji strah da bi se bolesti mogle širiti jer se kišnica pomiješala sa kanalizacijom.

„Moja djeca su već bolesna, a pogledajte šta se desilo našem šatoru“, rekla je Fatima Hamdona, plačući na kiši tokom vikenda, dok je pokazivala baru do članaka unutar svog privremenog doma u gradu Gazi.

„Nemamo hrane – brašno se skroz smočilo. Mi smo ljudi koji su uništeni. Kuda da idemo? Sada nemamo gdje da se sklonimo.“ Ista priča bila je u južnom gradu Khan Yunisu.

„Naša odjeća, dušeci i pokrivači su poplavljeni“, rekla je Nihad Šabat, dok je u ponedjeljak pokušavala osušiti stvari.

Njena porodica spava u skloništu napravljenom od plahti i deka.

Nedostatak šatora i birokratske prepreke

Nedavni UN izvještaj pokazao je da je širom Gaze uništeno više od 80% objekata, a 92% u gradu Gazi.

Prema NRC-u – koji već dugo vodi tzv. Shelter Cluster/Klaster skloništa u Gazi, sastavljen od oko 20 nevladinih organizacija – oko 260.000 palestinskih porodica, odnosno oko 1,5 miliona ljudi, treba hitnu pomoć u skloništima, jer im nedostaju osnovne stvari za preživljavanje zime.

Nevladine organizacije kažu da su uspjele unijeti tek oko 19.000 šatora u Gazu otkako je 10. oktobra stupio na snagu primirje posredovano SAD-om između Izraela i Hamasa.

Navode da im je 44.000 paleta pomoći – sa neprehrambenim artiklima, uključujući šatore i posteljinu – blokirano na ulazu. Zalihe koje su kupljene trenutno su zaglavljene u Egiptu, Jordanu i Izraelu.

Jan Egeland krivi ono što naziva „birokratskim, vojnim i politiziranim glibom“ koji ide „suprotno svim humanitarnim principima“ zbog zastoja.

Poziv međunarodnim organizacijama

U martu je Izrael uveo novi proces registracije za humanitarne organizacije u Gazi, navodeći sigurnosne razloge. Zahtijeva se da dostave spiskove svojih lokalnih palestinskih zaposlenika.

Međutim, humanitarne organizacije tvrde da im zakoni o zaštiti podataka u zemljama donatorima ne dozvoljavaju da predaju takve informacije. Mnoge stavke, uključujući šipke za šatore, Izrael klasificira kao „dvostruke namjene“, što znači da mogu imati vojnu i civilnu upotrebu, pa je njihov ulazak zabranjen ili strogo ograničen.

Cogat, izraelsko tijelo koje nadzire granične prelaze, reklo je da je „tokom posljednjih nekoliko mjeseci“ koordiniralo ulazak „blizu 190.000 šatora i cerada direktno stanovnicima Pojasa Gaze“.

Rekli su da „u skladu s uvjetima sporazuma“ o primirju, dozvoljavaju da „stotine kamiona s hranom, vodom, gorivom, gasom, lijekovima, medicinskom opremom, šatorima i zalihama za skloništa svakodnevno ulaze u Gazu u koordinaciji s UN-om, međunarodnim organizacijama, zemljama donatorima i privatnim sektorom“.

U nedjelju je Cogat objavio na X-u: „Pozivamo međunarodne organizacije da koordiniraju više šatora, cerada i drugih zimskih humanitarnih sredstava.“

Over the last few months, in preparation for the winter and protection from the rain, COGAT coordinated with the international community and facilitated close to 140,000 tarpaulins directly to the residents of the Gaza Strip.

We call on international organizations to coordinate… pic.twitter.com/IBmhERQZjq

— COGAT (@cogatonline) November 16, 2025

Naveli su da sarađuju s novim američkim Civilno-vojnim koordinacijskim centrom (CMCC), uspostavljenim na jugu Izraela, i drugim međunarodnim partnerima kako bi planirali „ciljanu humanitarnu reakciju za nadolazeću zimu“.

Krađa i prodavanje šatora

Humanitarne organizacije se nadaju da će CMCC – koji će nadzirati provedbu mirovnog plana od 20 tačaka predsjednika Trumpa za Gazu – pomoći u ublažavanju ograničenja njihovog rada.

Uz predstojeću međunarodnu donatorsku konferenciju o obnovi palestinskih teritorija koja se očekuje uskoro u Egiptu, humanitarne organizacije kažu da se osnovne zalihe za skloništa moraju odmah pustiti, dok se razvijaju dugoročniji planovi.

„Ne bi bilo dobro da se sve te zemlje sastanu u Kairu da razgovaraju o dugoročnoj obnovi za Palestince u ogromnoj potrebi, ako oni umru prije nego što se njihove zgrade uopće počnu obnavljati“, kaže gospodin Egeland, koji je ranije bio UN-ov koordinator za hitnu pomoć.

„Trebaju šator danas, ne obećanje o zgradi uz plažu za pet godina.“ Palestinci su rekli da su mnogi šatori – koje su donijele međunarodne agencije i donatori iz Zaljeva – ukradeni i da se prodaju na crnom tržištu u Gazi. Navode da je s blagim porastom ponude cijena pala s oko 2.700 dolara prije primirja na oko 900–1.000 dolara.

Upućuju se pozivi za međunarodnu pomoć kako bi se osiguralo pravednije distribuiranje skloništa.

federalna.ba