Ko je Navi Pillay, dobitnica Nobela koja je predvodila istragu UN-a o genocidu u Gazi

Navanethem „Navi“ Pillay, južnoafrička pravnica koja je predvodila istragu Ujedinjenih nacija u kojoj je zaključeno da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze, dobitnica je Nobelove nagrade za mir za 2026. godinu, objavljeno je u petak.

Norveški Nobelov komitet dodijelio je nagradu 85-godišnjoj Pillay za njen doprinos unapređenju mira i međunarodnog prava, posebno ističući njenu dugogodišnju karijeru u kojoj se zalagala za pozivanje država i političkih lidera na odgovornost.

Njen rad na istrazi o događajima u Gazi postao je jedno od najznačajnijih, ali i najkontroverznijih poglavlja njene karijere.

Pillay je od 2021. do novembra 2025. godine predsjedavala Nezavisnom međunarodnom istražnom komisijom UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju, uključujući Istočni Jerusalem, i Izrael. Komisiju je osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava, a njen mandat obuhvatao je istragu kršenja prava koja su počinile sve strane te prikupljanje dokaza koji bi se mogli koristiti u budućim sudskim postupcima.

Istraga o izraelskim vojnim operacijama u Gazi

U svom prvom velikom izvještaju nakon napada 7. oktobra 2023. godine, komisija je u junu 2024. zaključila da su izraelske vlasti tokom vojnih operacija u Gazi počinile ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Istovremeno je utvrdila da su Hamas i druge palestinske oružane grupe tokom napada na Izrael počinili ratne zločine, uključujući namjerna ubistva civila i uzimanje talaca.

„Od ključne je važnosti da svi koji su počinili zločine budu pozvani na odgovornost“, izjavila je tada Pillay, ističući da je poštivanje međunarodnog prava jedini način da se prekinu ponavljajući ciklusi nasilja i odmazde.

U nastavku rada komisija se posebno bavila izraelskim napadima na bolnice i širim razaranjem zdravstvenog sistema u Gazi.

U oktobru 2024. godine optužila je izraelske snage da su namjerno napadale zdravstvene ustanove i medicinsko osoblje, kao i da su zlostavljale palestinske pritvorenike.

„Napadajući zdravstvene ustanove, Izrael napada samo pravo na zdravlje“, izjavila je Pillay, upozoravajući da će uništavanje zdravstvenog sistema imati dugoročne posljedice za civilno stanovništvo Gaze.

„Djeca su posebno snosila najveći teret ovih napada, trpeći njihove posljedice i direktno i indirektno, usljed urušavanja zdravstvenog sistema“, dodala je.

Komisija zaključila da su počinjena četiri od pet djela definisanih kao genocid

U septembru 2025. godine komisija je objavila svoj najdalekosežniji zaključak, navodeći da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile četiri od pet djela koja su Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine definisana kao genocid.

Među tim djelima su ubijanje pripadnika zaštićene grupe, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih povreda njenim pripadnicima, namjerno nametanje životnih uslova sračunatih na fizičko uništenje grupe u cijelosti ili djelimično te provođenje mjera usmjerenih na sprečavanje rađanja unutar grupe.

Komisija je također zaključila da su premijer Izraela Benjamin Netanyahu, predsjednik Isaac Herzog i bivši ministar odbrane Yoav Gallant poticali na genocid te da izraelske vlasti nisu poduzele mjere kako bi ih kaznile zbog toga.

Pillay je izjavila da prikupljeni dokazi ukazuju na „namjeru uništenja Palestinaca u Gazi“ i odgovornost izraelskih vlasti na najvišim nivoima.

Kritikovala je i vlade koje su nastavile isporučivati oružje Izraelu ili mu pružati političku podršku.

„Kada se pojave jasni znaci i dokazi genocida, nečinjenje kako bi se on zaustavio predstavlja saučesništvo“, poručila je Pillay.

Komisija je pozvala države da obustave isporuke oružja i opreme koji bi se mogli koristiti za počinjenje genocidnih djela, spriječe kompanije i pojedince pod svojom jurisdikcijom da u njima učestvuju te podrže postupke kojima se utvrđuje odgovornost za počinjene zločine.

Izrael je odbacio nalaze komisije, optužio je za pristrasnost i tvrdio da su njegove vojne operacije usmjerene protiv Hamasa, a ne protiv palestinskog stanovništva.

Zaključak komisije nije imao snagu obavezujuće sudske presude i nije predstavljao stav Ujedinjenih nacija u cjelini. Međunarodni sud pravde zasebno razmatra tužbu Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog navodnog kršenja Konvencije o genocidu.

Pillay se u novembru 2025. povukla iz komisije, navodeći kao razloge svoje godine, zdravstvene probleme i druge obaveze.

Od borbe protiv aparthejda do međunarodne pravde

Navanethem Pillay rođena je 1941. godine u Durbanu, u južnoafričkoj porodici indijskog porijekla. Svoju pravničku karijeru započela je u vrijeme aparthejda, kada su rasna i rodna diskriminacija ograničavale njene profesionalne mogućnosti, ali i prava klijenata koje je zastupala.

Godine 1967. postala je prva žena koja je otvorila vlastitu advokatsku kancelariju u tadašnjoj provinciji Natal. Zastupala je aktiviste protiv aparthejda i sindikalne predstavnike, ukazivala na navode o mučenju i pomagala u osiguravanju prava političkih zatvorenika koji su bili zatočeni na ostrvu Robben Island.

Njen rad privukao je pažnju sigurnosnih službi tadašnjeg aparthejdski uređenog režima, a godinama joj je bilo uskraćeno izdavanje pasoša.

Nakon okončanja aparthejda, predsjednik Nelson Mandela imenovao ju je 1995. godine za vršiteljicu dužnosti sudije Visokog suda Južnoafričke Republike. Time je postala prva sutkinja koja nije bila bijele puti na tom sudu.

Iste godine pridružila se Međunarodnom krivičnom tribunalu za Ruandu, gdje je kasnije obavljala i funkciju predsjednice.

Bila je članica sudskog vijeća koje je odlučivalo u historijskom predmetu protiv Jeana-Paula Akayesua, u kojem je međunarodni tribunal prvi put nekoga osudio za genocid.

Presuda je imala dugoročan značaj za razvoj međunarodnog krivičnog prava jer je utvrđeno da silovanje i seksualno nasilje mogu predstavljati djela genocida ako su počinjeni s namjerom uništenja zaštićene grupe.

Pillay je potom od 2003. do 2008. godine bila sutkinja Međunarodnog krivičnog suda, a od 2008. do 2014. obavljala je funkciju visoke komesarke Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Trenutno djeluje kao sutkinja ad hoc u postupku pred Međunarodnim sudom pravde koji se odnosi na tužbu Gambije protiv Mjanmara zbog navodnog genocida nad Rohinja muslimanima.

Nobelov komitet istakao značaj međunarodnog prava

Obrazlažući odluku o dodjeli nagrade, Nobelov komitet istakao je da karijera Navi Pillay pokazuje kako međunarodno pravo može osigurati odgovornost za žrtve i ponuditi alternativu nasilju, u vrijeme kada su sudovi i pravne institucije sve češće izloženi političkim napadima.

Nagrada, prema obrazloženju komiteta, predstavlja priznanje njenim nastojanjima da se međunarodno pravo primjenjuje bez obzira na političku moć i položaj onih koji se pozivaju na zaštitu ili protiv kojih se vode postupci.

Nobelova nagrada za mir nosi novčani iznos od 12 miliona švedskih kruna, što je približno 1,2 miliona dolara. Svečana dodjela bit će održana u Oslu 10. decembra.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.