Dodik ključni arhitekt kršenja vladavine prava: Ustavni sud BiH utvrdio neustavnost odluka o izboru Vlade RS
Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 22. i 23. januara 2026. godine svoju 166. plenarnu sjednicu, na kojoj je odlučivao o zahtjevima za apstraktnu kontrolu ustavnosti, kao i o većem broju apelacija.
Među najznačajnijim odlukama izdvojena je ona u predmetu U-29/25, koji se odnosi na ustavni spor između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska, a povodom imenovanja predsjednika i članova Vlade Republike Srpske.
Spor zbog imenovanja Vlade RS
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su jedanaest zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH, kao i dodatnih jedanaest zastupnika Zastupničkog doma. Oni su osporili više odluka Narodne skupštine RS, među kojima su: Odluka o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske, Odluka o izboru članova Vlade Republike Srpske. te Odluke o prijevremenom stupanju na snagu navedenih akata.
Sve osporene odluke objavljene su u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 78/25.
Ključno pitanje: legitimitet Milorada Dodika
Ustavni sud je utvrdio da u ovom slučaju postoji ustavni spor, jer se otvara pitanje da li je Milorad Dodik imao mandat da, u svojstvu predsjednika Republike Srpske, predloži predsjednika i članove Vlade RS.
Sud je podsjetio da je Dodiku mandat predsjednika RS prestao 12. juna 2025. godine, na dan pravosnažnosti presude Suda Bosne i Hercegovine. Ta presuda je imala direktnu pravnu posljedicu – prestanak njegovog mandata – što je kasnije deklaratorno potvrđeno i u postupku pred Centralnom izbornom komisijom BiH (SIPBiH).
Uprkos tome, Dodik je 23. augusta 2025. godine donio odluku o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade RS, na osnovu koje su potom 2. septembra 2025. godine donesene osporene odluke o imenovanju Vlade.
Povreda vladavine prava i nepoštivanje odluka institucija BiH
Ustavni sud je zaključio da ovakvo postupanje pokreće pitanje vladavine prava, koje je jedno od temeljnih načela ustavnog poretka BiH, regulisano članom I/2 Ustava Bosne i Hercegovine.
Također je naglašeno da se spor odnosi i na nepoštivanje odluka institucija Bosne i Hercegovine, što je regulisano članom III/3(b) Ustava BiH. Upravo zbog toga, Ustavni sud je utvrdio da ima isključivu nadležnost da odlučuje u ovom predmetu.
Odluke bile neustavne u određenom periodu
U meritumu predmeta, Ustavni sud BiH je zaključio da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do njihovog stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine.
Razlog za takvu odluku je činjenica da su donesene na osnovu akta koji je potpisala osoba bez važećeg ustavnog mandata, čime je direktno narušen ustavni poredak i princip zakonitosti.
Odluka Ustavnog suda BiH u ovom predmetu ima širi ustavnopravni značaj, jer reafirmiše obavezu poštovanja odluka državnih institucija i potvrđuje da nijedan nivo vlasti, uključujući entitete, ne može djelovati izvan okvira Ustava Bosne i Hercegovine.
federalna.ba