(U)stav za koga

Schmidtova ili Novalićeva Vlada - ključna sedmica za dogovor ili nametanje. Ko će biti brži - Schmidt ili političke stranke. Reformu Ustava Federacije čekamo tri decenije. Niti je usklađen sa onim državnim niti sa evropskim demokratskim načelima. Struka je imala svoje prijedloge, politka ih uplela u paučinu jer u mreži političkog ucjenjivanja i Ustav Federacije je alat za dobiti dio vlasti više. Hoće li politika donijeti reformu ili ćemo gledati Vladu sa potpisom visokog predstavnika?

Tko je za novi Ustav? Jasno pitanje u bosanskom parlamentu nakon 13 dana pregovora, odlučuju jednoglasno da su za muslimansko-hrvatsku državu. 123 puta gromoglasan pljesak za budućnost u sred rata.

Ova sjednica i 13-odnevno pregovaranje ko je za, a ko protiv federalnog Ustava slika je odnosa poltičkih elita u trodecenijskom postojanju Federacije BiH. Isto toliko i Ustav Federacije nisu uspjeli promijeniti, pa čak ni promijeniti zarez vlastitom voljom. Zarobljeni u troplemenskom ustavnom sistemu koji ne žele da mijenjaju jer bi to značilo da su i oni promjenjivi. Voljom OHR-a od 1994.godine je nametnuto 130 amandmana na Ustav Federacije. Oni Petričevi iz 2002., a posljednji Schmidtovi, dvadeset godina kasnije umjesto deblokade, iskorišteni su za zastoj, maksimalističke zahtjeve i crtanje entiteta u entitetu.

"Lakše je ovako osloniti se na visokog predstavnika i međunarodnu zajednicu koja je u jednom periodu bila jako agilna u izmjenama Ustava i nametanju određenih odluka u BiH. Onda je u određenom vremenu kazala dobro mi bismo trebali da se odmorimo, sad na scenu treba da stupe domaće političke snage. One nisu bile navikle na taj tempo i na taj dio posla, oslanjali se na međunarodnu zajednicu i tako se vrtimo u krug", navodi Enver Išerić, doktor pravnih nauka.

"Sigurno bi u krajnjoj liniji bilo da domaće političke snage donose odluke, ali se mora napraviti sistem koji će ih natjerati na to, jer ako oni znaju da ima varijanta da će visoki predstavnik ili neko iz međunarodne zajednice intervenisati onda će oni biti ekstremni u svojim nacionalnim stavovima", ističe Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.

"Sve su to na neki način MANDAT POLITIKE koje razmišljaju od jednog izbornog ciklusa do drugog sa konačnim ciljem da sebi produže vijek trajanja niko ne razmišlja suštinski o društvu, međunacionalnim odnosima, o budućnosti, zapravo nemamo državotvornu politiku, politiku koja promišlja o decenijama ispred", ističe Elmir Sadiković, šef Odsjeka za politologiju FPN-a u Sarajevu.

Zato se ide decenije unazad. Pa je ustavna reforma postala rješenje hrvatskog pitanja, zbog kako tvrde oktoriranog federalnog Ustava, koji je jačanjem građanskog, umanji prava Hrvata u BiH.

Svi amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine od strane visokih predstavnika na Ustav FBIH nametnuli su organizacijske promjene unutar sustava uvijek i jedino na štetu Hrvata.

"Mislim da bi najbolje bilo da visoki predstavnik iskoristi svoje ovlasti da jednostavno eliminiše Petričeve amandmane da ako mogu tako da kažem Schmidtovi amandmani 2 ne budu ništa novo i pretjerano kreativno nego da samo vrate kako kaže na tvorničke postavke Ustav FBiH kakav je bio do 2002. godine", kazao je Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno, politička istraživanja.

Iz stanja mirovanja, domaći akteri, oni federalni ustavne reforme stavili su na sto. U utrci između Schmidtovih ili vlastitih amndmana, svaka stranka svoj ustav ima. I svaki u fokusu ima fotelju. Ili kako do vlasti. Samo HDZ BIH, osim što želi paket, dakle reformu od vrha do dna ili ništa - trenutno veliku knjigu, ojačanu Schmidtovu amandmanima, čuva od promjena.

"Ja mislim da za izmjene Ustava FBIH suštinske, stvarne, kvalitetne treba i dijalog, razgovor, koncenzus unutar svih naroda i građana u FBIH. Kako bi on bio kruna nečega što bi bilo moderno, novo u BIH. Mijenjati Ustav u 15 dana i misliti da to možete postići ja mislim da je to samo način da ovaj proces traje što dulje", navela je predsjednica FBiH Lidija Bradara.

Ni jednokratna niti dugoročna rješenja, već po uzoru na Dodika, povratak na izvorni Ustav.

"Što se mene tiče čujem da neke kolege iz HDZ-a o tome komentiraju mogli smo poništiti sve odluke svih visokih predstavnika da imamo izvorni Dejton pa radite svoj posao, Nije dobro za BIH da idemo u zadiranja oko Izbornog zakona, novih zadiranja izmjena Izbornog zakona a pogotovo ne USTAVA, ili na razini BiH ili unutar BiH misleći na USTAV FBiH", kazao je predsjednik HDZBiH Dragan Čović.

"Sačekajte da Vam kažem, samo polahko, strpite se, strpite se. Radi se o ovoj stvari", kaže mladen Bošković, predsjednik Ustavne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Ustavom ne zagarantovano, ali omogućeno da upravo od njegove volje ovisi hoće li i kada na Ustavnopravnoj komisiji Federalnog parlamenta doći do rasprave o stranačkim prijedlozima izmjena Ustava FBiH. SBiH i NES pokrenuli proces, a između stranačkih centrala i OHR-a, ističe i rok koji su sami sebi zadali, ali i onaj Schmidtvo - nakon praznika.

"ŠTO SE tiče naših amandmana dakle mogu navesti da postoji dakle mehanizam koji odblokira postojeću blokadu što znači da ne može jedan pojedinac blokirati čitav proces i onda taj mehanizam dakle čuva pojedinca na način da daje više ovlasti dakle parlamentarnoj većini u oba doma – u Predstavnickom domu i u Domu naroda i to bi bilo dugoročno trajno rješenje koje bi onemogućilo postojeći disbalans etničkog u komparaciji sa građanskim gdje možete preko kantonalnih skupština blokirati čitavu Federaciju", naveo je Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Damir Mašić kaže: "SDP je još 2009. godine predložio potpuno novi Ustav R BiH koji predviđa i ukidanje i entiteta i kantona, vraćanje na Republiku i uvođenje sistema čovjek 1 glas. To je idealno, ono što bismo željeli kao jedna buduća moderna evropska država, međutim ono što je realnost u BiH je potpuno drugačija."

"Mi smo u skladu s tim ponudili rješenje o izmjenama Ustava, ono je slično rješenju DF-a. Ukoliko rukovodstvo Federacije ne uspije postići dogovor kao što nisu uspjeli to činiti u roku od 30 dana koliko je važećim Ustavom planirano tada svaki od članova rukovodstva može ponuditi svoju listu kandidata na Predstavnički dom i tada parlamentarna većina bira vladu u skladu sa kapacitetima koje ima u Predstavničkom domu", kazao je Mirsad Zaimović, zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH.

"Ako uspiju naći ruke i obezbijediti glasove da se dvotrećinski izmjeni Ustav u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i pritom u Domu naroda sve to potvrdi, to će biti čudo za BiH. Ja ipak mislim da neće doći do toga jer poznajem političke okolnosti", smatra predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Svi ovi prijedlozi trebali bi dovesti do imenovanja novih ljudi u ovim foteljama, što je i primarni razlog aktiviranja predgovora ali ne dogovora o reformi Ustava.

"Bojim se da to jeste nečija namjera da iskoriti numeričku prednost recimo u Ustavno-pravnoj komisiji Zastupničkog doma Federlanog parlamenta i da se ona kaže da je nešto izglasano, a naravno nije izglasano ono što ne može proći kroz parlamentarnu proceduru", kaže Sitarski.

"Koliko je meni poznato ta Komisija za ustavna pitanja PDPFBIH nije ni zakazana, a kamoli da je počela raspravu o tim pitanjima što praktično znači opstrukcija, i opstrukcija samog Parlamenta od strane valjda predsjednik Komisije zakazuje te sjednice. Ja ne znam ko je predsjednik komisije i članovi ali očigledno je da se radi o opstrukcijama", smatra Išerić.

"Ako se želi zaobići jedan potpredsjednik ili sam predsjednik Federacije to odmah dovodite u pitanje ravnopravnosti konstitutivih naroda, a to je jedan od temeljnih ustavnih zahtjeva. Ovdje dolazi do kombinacije da se principi koji funkcioniše u demokratskom okruženju da parlamentarna većina ima pravo da formira vlast ali kod nas to nije dovoljno, kod nas se traži i nacionalni konsenzus tri konstitutivna naroda i zato uvijek upadamo u ove trajne blokade i tražimo intervencije međunarodne zajednice da ona raspravi to pitanje", pojašnjava Trnka.

"Ukoliko je postojala ta odgovornost evo u konkretnom slučaju prema građanima Federacije ali i BiH u cjelini mogli su to odmah uradit ali ovdje je sve kupovina vremena", dodaje Šehić.

Postšmitovo postizborno vrijeme prošlo je u prebrojavanju i sabiranju koalicije na federalnom nivou. Pozivajući se na Ustav, koji im je sada prepreka, kruženje će trajati dok Schmidt ne kaže stop. Za proces koji su stranke otvorile u Parlamentu imaju podršku međunarodne zajednice. Prije 10 godina, po nalogu ambasade SAD-a i Venecijanske komisije, pitala se struka, koju je zaustavila politika.

"Bilo je negdje preko 90 vrlo preciznih preporuka šta bi trebalo da se mijenja u USTAVU FBIH", kaže Trnka.

"Pa kao i obično prijedlozi tog tipa završavaju u ladicama. Došli su izbori, nakon izbora se zaboravlja na sve jer imam osjećaj dok im odgovara status kvo", navodi Šehić.

Ostalo se tako u statusu koji je od početka zacementirao etničke mehanizme blokade sistema, posebno kroz rukovodstvo Federacije, od čije volje ovisi funkcionisanje entiteta.

"Predvidjeli smo ove mogućnosti odnosno pokušali ukinuti blokade kada je u pitanju formiranje izvršne vlasti. Predvidjeli smo da više ne budu tri predsjednika i podpredsjednici Federacije nego da imamo predsjednika Parlamenta, a njegovi zamjenici su bili predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda, jer smo željeli da ojačamo parlamentarnu demokratiju, da izbijemo te adute da o našoj sudbini ipak jedan uži krug ljudi odlučuje", ističe Šehić.

"Tada je bila diskusija naročito iz HDZ-a da na ovaj način oduzimam jedno hrvatsko mjesto PREDSJENIKA FBIH što je ustvari nekorektna primjedba jer svakako je osigurano da će jedna od dva predsjednika domova i jedna predsjednik parlamenta uvijek biti balans tri nacionalna lidera", ističe Trnka.

Ukidanje funkcije predsjednika i potpredsjednika FBiH osudilo je prijedlog eksperata na neuspjeh, a oni pojašnjavaju da bi njihov model onemogućio blokadu pri formiranju federalne vlade, uz rokove ali i sankcije.

"10 dana nakon konstituisanja zakonodavne vlasti Federaciji se mora predložiti mandatar kojem se ostavlja 10 dana da iznese svoj program. Ukoliko to ne uradi ostavlja mu se dodatni rok i ako tada ne dobije većinu u Parlamentu onda bi se drugoj političkoj stranci ili grupaciji omogućilo da oni predlože svog mandatara. Ukoliko ne urade ne znam sada tačno koji je rok onda bi se suspendovala sva njihova primanja i nakon isteka od 30 dana bila bi donesena odluka o raspuštanju Prestavničkog doma i raspisivanju novih izbora", dodaje Šehić.

"Ova radna grupa je polazila od sljedećeg da ojača poziciju Parlamenta, predstavničkog tijela da na neki način ovu funkciju predsjednika i potpredsjednika Federacije utopi u Parlament da on na taj način ima direktna izborni legitimitet od građana i da kroz poziciju predsjednika jednog i drugog doma PARLAMENTA FBIH a predviđena je i institucija predsjednika Parlamenta tako da bi to bilo ustvari troje - tri funkcionera koji su izvorno parlamentarni funkcioneri a nose ovo svoje nacionalno obilježje", navodi Trnka.

A na terenu suprotno. Manje ovlasti i bez nacionalnih obilježja u rukovodstvu entiteta - nije opcija za HDZ. Jačanje njihove pozicije rezultat je djelovanja visokog predstavnika, koji je, baveći se isključivo onim za što je lobirao zvanični Zagreb, ne dirajući u Ustav RS-a, ostavio diskriminaciju na djelu u Federaciji, jer na ovim pozicijama i dalje ne može biti niko osim konstitutivnih naroda.

"Druga mogućnost je da se predsjednik i poptredsjednici biraju direktno kao što je to i u drugom entitetu odnosno RS. Treća mogućnost rješavanja ovog problema trenutno sa uspostavnom vlasti da se nađe neko trajno ustavno rješenje kojem će se omogućiti da parlamentarna većina u Predstavničkom domu imenuje svoju vladu", smatra Išerić.

"To da bude presudna većina u Zastupničkom Domu u Federaciji, to ni pod razno naravno jer onda se mijenja karakter Federacije, onda ona nije Federacija nego je unitarni entitet, a ako imate unitarni entitet koji se zove po Ustavu Federacija to je potpuni oksimoron. To se protivi elementarnoj logici tako da to jednostavno ne može. Zaobilaženje bilo koga od, a trajno rješenje koje bi podrazumijevalo zaobilaženje političke volje bilo pred bilo koga od potpredsjenika Federacije također je na tragu unitarizacije, jedan od konsitutivnih naroda se svodi na nulu", navodi Sitarski.

"Izvršne ovlasti, po mom mišljenju, predsjednika i potpredsjednika Federacije treba prenijeti na Vladu Federacije ili eventualno na Parlament Federacije a u smislu da bi možda zadržali neku možda simetriju između entiteta. Mislim da je pogrešno zadržati u projekciji nekog budućeg ustavnog uređenja poziciju ustavne moći koju imaju sada predsjednik i potpredsjednici Federacije", ističe Sadiković.

Prijedlozi su ovo od kojih godinama bježi politika, ali I visoki predstavnici. Pitanje je hoće li i Schmidt, ili će svojim odlukama dopuniti Ustav FBIH, te da li će on biti demokratski ili oktroirani - i za koga.

federalna.ba