Ustamujić: Energoinvest napreduje, Južna interkonekcija krucijalna za BiH

U magazinu Mreža Federalne televizije direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić govorio je o aktualnim temama u energetskom sektoru. Dotakao se sankcija firmama poput NIS-a u Srbiji, mogućih posljedica takvih poteza na podružnice u Bosni i Hercegovini, pitanja duga za ruski gas, stabilnosti isporuke, te stanja same kompanije. U razgovoru su otvorena i pitanja poput: Hoće li Hrvati preuzeti srbijanski NIS? Kako je premijer Orban reterirao na JANAF-u? Šta bi ministru Košarcu moglo biti politički autogol? Koje prijave izlaze iz Energoinvesta? U nastavku prenosimo najvažnije dijelove razgovora.

Kada se uvedu sankcije firmama poput NIS-a u Srbiji, mogu li njihove podružnice u BiH trpjeti posljedice?

„Isti problem se prenosi i u BiH. To znači da se sve platne transakcije apsolutno obustavljaju i banke lagano počinju da ih izvlače iz svog segmenta poslovanja, jer to može dovesti u problem njihovo poslovanje. Mi smo već imali slične slučajeve s ljudima sa crnih lista, a ovo je sada samo primjena na korporaciji. Kratkoročno, oni sa kešom mogu da prebrode jedan kraći period. Dugoročno, vjerujem da su u velikom problemu i mislim da će Vlada Srbije vjerovatno razmišljati o prodaji NIS-a“, kazao je Ustamujić.

Ima li ovakva situacija refleksije na cijene gasa u BiH?

„Konkretno u našem slučaju ima veze. Kada je riječ o Energoinvestu, naša formula cijene bazira se na gasnoj formuli koja uključuje cijenu nafte. Međutim, ovo neće dovesti do promjene cijene nafte. Ovo je problem koji se dešava unutar jedne zemlje i koji će se riješiti, jer je po svojoj prirodi takav da se mora riješiti. Nama se u Energoinvestu pokazalo da je to dobar metod jer danas imamo među pet najboljih cijena u Evropi kada je u pitanju gas. Idemo po klasičnoj berzanskoj cijeni, dok, recimo, Slovenija danas ima skoro dvostruko veću cijenu nego građani BiH.“

Imali smo ranije problema s nabavkom gasa. Kakvo je stanje sada?

„Stabilni smo. Ono što je bitno s aspekta Energoinvesta jeste da mi svoje obaveze izmirujemo na vrijeme i da s te strane nemamo nikakvih problema. U kontekstu toga došla je i potvrda da će biti sniženje cijene za građane Federacije od 1. 10. Dobili smo danas informaciju da su oba ministarstva dala saglasnost i građani mogu očekivati da će odluka biti usvojena.“

Nedavno je ministar Staša Košarac izjavio da je dug za ruski gas isključivo dug Energoinvesta. Čiji je to zapravo dug?

„Radi se o ratnom dugu od 1991. do 1995. godine. Energoinvest nije napravio taj dug. Postoji kompletna evidencija i u skladu s tim Vijeće ministara BiH je 2007. godine formiralo komisiju koja je trebala utvrditi taj dug. Radi se o dugu od oko 105 miliona KM, a komisija, sastavljena od eksperata iz RS i FBiH, utvrdila je da je dug Federacije oko 54 miliona, a RS oko 51 milion. Federacija izmiruje svoj dug i mi dobijamo redovne uplate — dosad je izmireno oko 14,1 milion KM. Ono što mene zabrinjava kod ministra Košarca jeste što takvim izjavama otvara brojna pitanja. On bi, kao državni ministar, trebao drugačije gledati na građane ove zemlje.“

Spomenuli ste Viaduct. Možete li pojasniti tu paralelu s dugom za gas?

„Vezujem zato što je i dug Viadukta bio jasno preciziran — kao i ovaj dug. Slučajevi su gotovo analogni. Međutim, situacija je drugačija jer bi za Federaciju bilo teško pokriti 50 miliona, ali to bi bilo mnogo teže za RS. Ono što bih očekivao od gospodina Košarca jeste da, ako već želi da brani interese RS i BiH, pokrene pitanje Južne interkonekcije, koja je krucijalna i za RS. Zašto ne razmišlja o tome da bi Srbija sutra mogla primati gas iz BiH? To je odgovorno ponašanje političara. Gospodin Košarac nije odgovoran političar. S ovim izjavama čuli ste prve reakcije iz Republike Srpske — ljudi su šokirani. To pokazuje apsolutno nepoznavanje materije.“

Je li moguće da i Srbija u budućnosti dobije sankcije za gas, slično kao sada za naftu?

„Pretpostavljam da je u nekom scenariju to moguće, ali iskreno se nadam da do toga neće doći.“

Kako vidite budućnost energetskog sektora BiH?

„Ljudi konačno shvataju koliko je pitanje Južne interkonekcije krucijalno za BiH. Ne radi se samo o dodatnom dovodu, nego o povećanju kapaciteta. Danas dobijamo oko 200 miliona kubnih metara gasa iz Srbije, a nama treba više. Da termoelektrane rade na gas, ne bismo imali dovoljno ni za građane Sarajeva. Zato nam trebaju dodatni kapaciteti i alternativni pravci, što bi značilo bolju cijenu i veću sigurnost.“

Šta se dešava s gasovodom koji je trebao pratiti Jadransko-jonsku magistralu (IAP)?

„Crna Gora, Albanija i Hrvatska pokrenule su ponovo tu inicijativu. Ono što mene zabrinjava jeste što je Bosna i Hercegovina u početku trebala biti dio tog projekta, ali se odustalo. Moramo hitno pokazati interesovanje, jer se Južna interkonekcija nadovezuje na IAP. Ako se tri zemlje dogovore, bilo bi dobro da se i BiH uključi.“

U javnosti su se pojavile optužbe i krivične prijave protiv sadašnje uprave Energoinvesta. Šta se dešava unutar kompanije?

„Preuzimate kompaniju koja je bila pred stečajem, s brojnim zaustavljenim projektima i odlaskom više od pola uposlenika. U deset godina, dok je firmu vodila bivša direktorica Bisera Hadžialić, gubici su iznosili oko 74 miliona KM, a prodana je i zgrada Energoinvesta. Danas je vrijednost dionica porasla pet puta, ostvarujemo dobit od sedam miliona KM na polugodištu i imamo 30 aktivnih projekata. Uposlenici imaju 50% veće plaće i najveće u sektoru. Dakle, kompanija napreduje, a ne propada.“

Je li istina da ste potpisali štetan ugovor o iznajmljivanju prostora Energoinvesta na Stupu?

„To nije istina. Mi smo u godinu dana povećali prihode od prostora za 100% i raskinuli ugovor s jednom državnom agencijom jer je bio štetan. Ali, tačno je da je ugovor potpisan neposredno prije mog dolaska, 2024. godine, i da je on štetan za kompaniju — hiljade kvadrata izdate su po cijeni od oko dvije marke po kvadratu. Šteta je višemilionska i slučaj je predat SIPA-i. Možda je i to razlog za napade na nas.“

Šta vas najviše zabrinjava u sektoru, a šta ulijeva nadu?

„Ima razloga za zabrinutost, ali i za optimizam. Brine činjenica što je Energoinvest izgubio 33% vlasništva u JANAF-u, što je vrlo sumnjivo. To je pitanje koje treba istražiti. Dobra vijest je da nova generacija menadžera u BiH nema 'oraha u džepu' i spremna je otvoreno govoriti o ovim problemima.“

Hoćete li istraživati slučaj gubitka udjela u JANAF-u?

„Da, ali je teško doći do informacija jer su određeni dokumenti godinama uništavani ili skrivani. Ono što znamo jeste da je Energoinvest imao 33% ulaganja u izgradnju JANAF-a, a danas od toga nema ništa. Vrlo je sumnjivo. Kao i brojna druga potraživanja koja nikad nisu naplaćena u posljednjih 30 godina. Jedna od njih su benzinske pumpe. Ugovor je potpisan ranije, a riječ je o više od 20 pumpi, uključujući onu u Dubrovniku. Cijena je bila svega šest miliona eura. Možda je i to razlog zašto nekima ne odgovara današnji uspjeh Energoinvesta i zašto žele da se kompanija ugasi.“

Hoćete li i dalje istraživati sporne poslove?

„Definitivno hoćemo. Već smo podnijeli veliki broj osnovanih krivičnih prijava, a u pripremi su i nove. Postoje ogromna sporna potraživanja i prodaje imovine u posljednjih deset godina koje ćemo detaljno ispitati“, zaključio je Ustamujić.

federalna.ba