Usklađivanje propisa i ulaganja ključni za olakšavanje izvoza iz BiH
Planom rasta predviđeno je slobodno kretanje roba, što je jedan od najvećih problema bh. izvoznika. Olakšan pristup evropskom tržištu omogućit će integrisanje regionalnog tržišta. Prije toga, potrebno je objediniti tržište BiH i ujednačiti entitetske propise.
„Entitet RS je donio set zakona iz oblasti tehničkih propisa uprkos postojanju tih istih zakona na nivou države BiH“, pojasnila je Ermina Salkičević-Dizdarević, predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH (SDP).
Bez ulaganja u izgradnju pristupnih puteva i dodatnih carinskih terminala, kolone prevoznika na graničnim prelazima i dalje će biti naša svakodnevnica.
Ministar trgovine FBiH (NS), Amir Hasičević istakao je prelaz Bijača, kao dobar primjer: „Da uđemo u pregovore sa EU, da spremimo zajedničke - posebno sa Hrvatima - 6 ili 8 je tih prelaza otvoreno prema EU. Govorimo o teretnom saobraćaju, da tamo radimo zajedno sa njima – mislim da je primjer Bijače jako dobar i na kome bi se trebalo raditi“, zaključio je.
„Uporno tražimo, da pod hitno GP Svilaj dobije status GP sa svim kontrolnim organima - to je GP na Koridoru 5C“, kazao je Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije STK BiH.
CEFTA sporazum zemljama Zapadnog Balkana omogućava olakšan protok robe i procedura osnažujući ih na putu integrisanja u tržište EU.
Potpredsjednik Privredne komore FBiH, Mirsad Jašarspahić, pomenuo je i konkurentne zemlje: „Mi smo izuzetno potencijalni partneri. Konkurencija je iz drugih zemalja - Slovačka, Češka, Poljska, kada je u pitanju tržište EU, pogotovo zemlje Zapadne Evrope“, naveo je.
Izvoz u EU naše zemlje je preko 70 posto, zato su nesmetan pristup tom tržištu i protok roba izuzetno važni za bh. privredu, posebno lokalnih zajednica.
„Ukupan spoljnotrgovinski promet je milijardu i 300 miliona. Otprilike 80 posto tog izvoza ide za tržište EU, mimo toga još veliki broj drugih zemalja", rekao je Suad Huskić, načelnik Tešnja (SDA).
Nesmetano kretanje roba bez carinskih barijera državama šengenskog prostora značajna je podrška ekonomskom razvoju, iskustva su iz Hrvatske.
„Mi u gradu Osijeku od 2021. godine imamo 4 hiljade više zaposlenih nego što je to bilo do 2021. godine - osjetimo na gospodarstvu, proračunu“, izjavio je, gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić.
Predsjednik Međunarodne federacije špediterskih udruženja (FIATA), Turgut Erkeskin, istakao je važnost digitalizacije: „Uz slobodan pristup tržištima, slobodu transportnih operacija i jednostavne carinske procedure, što znači digitalizaciju sistema, imat ćemo brzu isporuku robe na bilo koje tržište, u Evropsku uniju i na druga tržišta“.
Neusklađenost propisa i administrativne barijere usporavaju plasman bh. robe na međunarodno tržište, zbog čega izvoznim kompanijama prijeti gubitak pozicija u globalnim lancima snabdijevanja, što je direktan udar na bh. privredu.
federalna.ba