Unsko-sanski kanton pred novom migrantskom krizom

Prema podacima Uprave policije MUP-a Unsko-sanskog kantona, u posljednjih 15 dana 559 migranata je upućeno u Bihać kroz proces readmisije, dok je u vrijeme najveće migrantske krize 2021. po tom osnovu upućen 21 migrant, a tokom prošle godine 276 migranata. Na osnovu ovih podataka, evidentno je da je posljednjih dana, prvenstveno iz Republike Hrvatske, pojačan priliv migranata na teritorij Bosne i Hercegovine.

Na brojne upite novinara, ali i vlasti Unsko-sanskog kantona, iz Službe za poslove sa strancima u BiH objavili su saopćenje u kojem kažu da samo provode redovne zakonske aktivnosti u skladu sa Sporazumom o readmisiji.

„U posljednjem periodu bilježimo uvećanje broja zahtjeva za prihvat lica državljana trećih zemalja koji nezakonito prelaze iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, te u vezi sa navedenim utvrđuje se obaveza prihvata tih lica iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o readmisiji sa Republikom Hrvatskom, te s tim u vezi proističu obaveze prihvata lica koja nezakonito uđu u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine. Za svakog stranca, za kojeg se utvrdi da je na teritoriju Hrvatske nezakonito ušao iz Bosne i Hercegovine, postoji obaveza prihvata na osnovu potpisanog međunarodnog sporazuma“, navodi se, između ostalog, u saopćenju Službe za poslove sa strancima BiH.

Međutim, među prihvaćenim migrantima ima i onih koji tvrde da nikada nisu bili u BiH.

„Ovo je drugi put da pokušavamo. Bili smo u Srbiji, a potom smo iz Srbije prešli u Hrvatsku, odakle su nas vratili u Bosnu i Hercegovinu“, priča jedan migrant iz Sirije.

I migrant iz Tunisa kaže kako je bio u Hrvatskoj, a onda su ga vratili u Bosnu i Hercegovinu:

„Sada sam ovdje i putujem, moram ponovo u Hrvatsku, potom u Sloveniju, a onda u Italiju. Uhvatili su me i vratili nakon tri dana.“

Kako su kazali u Crvenom križu Grada Bihaća, u Privremenom prihvatnom centru Lipa boravi oko 300 migranata, pa se pretpostavlja da su ostali na ulicama Bihaća u improviziranim divljim kampovima.

Zbog straha da će do ljeta Bihać biti mjesto boravka za hiljade migranata i da će se ponoviti migrantska kriza, Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona, uputio je otvoreno pismo Nenadu Nešiću, ministru Sigurnosti BiH, Elmedinu Konakoviću , ministru vanjskih poslova BiH, i Žarku Laketi, direktoru Službe za poslove sa strancima u kojem se, između ostalog, kaže:

„Upozoravamo Vas da je stanje ozbiljno i kritično i za svega nekoliko dana može doći do eskalacije. Poštovana gospodo, Vaša je obaveza i dužnost da nas koji smo dio izvršne i zakonodavne vlasti u USK upoznate sa svim detaljima provedbe Sporazuma sa Hrvatskom o readmisiji, kao i sa saznanjima s kojima raspolažete o migrantima koji su pod mjerama zabrane kretanja, kao i razlozima uvođenja tih mjera. Također, u obavezi ste da nas upoznate s informacijama o tome da li sporazume o readmisiji provodite sa Srbijom i Crnom Gorom, jer nisu migranti koje masovno vraćaju iz Hrvatske porijeklom sa USK, pa da ih isključivo smještate u Centar Lipa, koji nema kapacitete za već sad veliki priliv ljudi, pa je sve više migranata na ulicama Bihaća.“

Prema nezvaničnim informacijama, na Lipi se gradi i detencijski centar za prihvat migranata koji su pod sumnjom da su počinili krivična djela, o čemu u Gradskoj upravi, koja je vlasnik zemljišta, kažu da nemaju konkretne informacije.

„Ko je uspostavio detencijski centar, da li je potrebno odobrenje, u koju namjenu i svrhu, pitanja su na koja nemamo odgovore. Prema nezvaničnim informacijama, centar je finansiran od Evropske unije putem jedne nevladine organizacije koja u proteklom periodu, kada je Bihać prolazio kroz najteže faze migrantske krize, nikada nije djelovala na ovom području. To je i pokazatelj jasan da organizacije koje su u tom periodu djelovale nisu na sebe htjele preuzeti taj teret uspostavljanja detencijskog centra“, kazao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

Na nezakonitost realizacije takvog projekta ukazao je i Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.

„Mimo Grada, građevinskih procedura, mimo neophodnih mišljenja i sigurnosnih procjena uspostavlja se pritvorska jedinica, odnosno centar za detenciju, financira se od strane međunarodnih organizacija, oni su dakle spremni da na silu uspostavljaju takve centre“, kazao je Mustafa Ružnić, premijer USK-a.

Zbog svega navedenog, zasjedala je Operativna grupa za kontrolu i nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu i donijela zaključke kojima zadužuje Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije da, u saradnji sa Službom za poslove sa strancima, hitno zatvore improvizirane kampove na području grada Bihaća i zatečene migrante upute u organizirani smještaj u centru Lipa.

Od Ministarstva sigurnosti BiH se traži da zabrani izgradnju pritvorske jedinice u okviru centra za prihvat migranata na lokaciji Lipa.

Pozvani su predstavnici Ministarstva sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da hitno organiziraju sastanak u Bihaću sa predstavnicima kantonalne vlasti kako bi se izbjegli rizici stvaranja kriznih situacija na području USK-a i koordiniralo buduće djelovanje u vezi s prilivom ilegalnih migranata i modelima njihovog zakonskog i humanog prihvata i tretmana unutar raspoloživih kapaciteta i uz istovremeno garantiranje sigurnosti i prava građana BiH.

Angažirane su dodatne policijske snage kako bi se poboljšala sigurnosna situacija na području Unsko-sanskog kantona.

federalna.ba/AA

Bihać Lipa migranti