Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena – Jasmin Agić
Dobro je čitati … čitati i takve romane/pripovijesti koje, kako autor veli – razdrmavaju naš čitalački horizont očekivanja i koji nas - kada je književnost u pitanju - navedu na razmišljanja koja nam i nisu baš bliska.
Jasmin Agić, književni je i filmski kritičar, prozaist novinar i esejist. Autor je pet knjige priča: „Gospođica Biljana Tepalj i druge priče“, „Bahka“, „Peto godišnje doba“, „Povučen život“ i „Čudo u ulici Omera Maslića“; napisao je i dramu „Terezinski sužanj“, te dvije knjige eseja - „Historija odbačenih“ i „Književna teorija i praksa interpretacije“. Nakon romana „Tanka punta“ objavljenog 2023.godine, Jasmin Agić napisao je roman „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“. Roman je objavila Izdavačka kuća Buybook, 2024.godine.
„Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmana“ može se sagledati kroz prizmu porodičnog romana, romana-hronike, ali i ljubavnog romana – jer je to priča ne samo o ideološkoj privrženosti i istorijskim previranjima, već i o latentnoj ljubavi između djeda Sulejmena i njegove supruge Zinete, koja poput tihe struje protiče kroz stranice njihove porodične prošlosti. Autor je želio da sačuva sliku iz tog vremena postižući literarnu vjerodostojnost u imaginaciji, dokumentarnosti i fikciji. Inventivnim pristupom uspio je prikazati istorijska zbivanja kroz svijest pojedinca fokusirajući se na specifičnu ulogu Tita kao fenomena jednog vremena. Zapravo Titov lik je poslužio Agiću da oblikuje percepciju života jednog čovjeka, čiji se život prepliće sa svijetom opsjena i fantazija. Autor je uspio povezati udaljene realnosti djeda Sulejemena, osloboditi ga okova razuma i omogućiti mu slobodu u potrazi za smislom koji mu jedino njegova imaginacija može pružiti. Iz te imaginacije nastala je mitološka figura Josipa Broza čije je boja glasa u mislima djeda Sulejmena budila sliku njegove supruge Zinete, „savršene u svojoj ljepoti i dalekosti“. Na temelju neizgovorene ljubavi Agić razvija tok porodične priče u koju unosi romantičarske elemente. Pismo unuka može se posmatrati kao uspomena na neprolazne emocije i prošlost koja je bila zarobljena negdje duboko. Pismo je fotografija nene Zinete, ona koju djed Sulejemen nije uspio spasiti od nestanka. Zahvaljujući Jasminu Agiću ova se fotografija danas nalazi u porodičnom albumu Agića. Za razliku od one crno-bijele koju je njegov otac sačuvao, a koja je motivisala autora da je oživi u posebnom kontekstu, fotografija danas dobija punu kolor formu, preobražavajući se u živu sliku života...Uprkos naslovnoj sintagmi romana koji sugeriše da će centralne figure knjige biti djed Sulejmen i jugoslovenski maršal Tito, pismo unuka Jasmina Agića ne ipunjava čitalački horizont očekivanja usmjeravajući narativnu pažnju na lik nene Zinete. Umjesto da portreti djeda i Tita nose konstrukciju priče, oni bivaju potisnuti u drugi plan, dok nena postaje nosilac emotivnog i tematskog središta romana. Ovakav zaokret na kraju djela potvrđuje pripovjedački dar autora, koji je inventivnim i autentičnim literarnim potezom narativ preusmjerio u neočekivanom pravcu, čineći roman jedinstvenim djelom unutar aktuelne književne tendencije. Upravo ta sposobnost da se iznevjere očekivanja, a istovremeno izgradi emocionalno snažna i tematski slojevita priča, svjedoči o izgrađenom i originalnom Agićevom književnom izrazu – zapisala je, između ostalog, književna kritičarka Marijana Terić u tekstu „Svijet iluzija ili stvarnost djeda Sulejmena“, objavljenom na portalu ajfelov-most.
Odabrala i uredila – Selma Dizdar
Dijelove iz knjige čitao – Haris Etemi
Ton-majstor – Šerkan Cakić
Foto – Selma Dizdar