Nacionalni disbalans u UIO BiH: Sumnjiva imenovanja i stranački utjecaj

Uprava za indirektno oporezivanje pod velom je sumnje i zbog nacionalnog disbalansa koji je sve očigledniji. Nakon posljednjeg konkursa, direktor Zoran Tegeltija donio je odluko o imenovanju tri pomoćnika. Među njima nema Bošnjaka, što nije jedini ovakav slučaj kada govorimo o institucijama.

Najjača finansijska institucija Bosne i Hercegovine - apetiti veliki, zainteresiranih mnogo. Uprava za indirektno oporezivanje BiH godinama je dio političkog plijena, uglavnom u rukama HDZ-a BiH i SNSD-a. Po istom principu stranačkim plijenom postala i zapošljavanja. Na čelu trenutno Zoran Tegeltija, dugogodišnji saradnik Milorada Dodika. Posljednji potez, naizgled bezazlen. Odluka o postavljanju tri nova pomoćnika.

„Za jednog kandidata je pokrenuta procedura sigurnosnih provjera, a za dva kandidata su donesena rješenja o postavljenju počev od 1. marta 2026. godine, na mandatni period od četiri godine. Direktor UIO još nije donio odluku za četvrto pomoćničko mjesto i to za Sektor za poreze“, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Na ovoj poziciji trenutno je Muharem Mašinović. Za sada Tegeltija odgađa imenovanje njegove zamjene – ali pitanje je koliko dugo. Zvanično nisu poznata ni imena ostalih imenovanih pomoćnika, ali u medijima davno su objavljena.

Boris Spasojević, Miloran Đurđević, Ilija Anić, Vinko Skoko - osobe su koje će za nekoliko dana dobiti važne pozicije. Među njima nema Bošnjaka i u ovom mandatu ih neće ni biti. Ako budu potvrđene, spremne su krivične prijave zbog kršenja Ustava BiH.

„Na mjesto pomoćnika direktora dođu ljudi koji su esejski ocijenjeni. Izražavam objektivnu sumnju, namješten konkurs za Čovićeve i Dodikove ljude, ali neće im proći“, poručuje zastupnik NiP-a u Zastupničkom domu PSBiH Nihad Omerović.

Dakle, još jedna u nizu. Politička imenovanja nisu novost, ali netransparetnost dodatni je motiv za sumnju.

„Za mene je neprihvatljivo da UIO krije rezultate konkursa. Samo na taj način još više postavljaju znak pitanja nad čitavim procesom“, rekao je zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Branislav Borenović.

Ali nije samo ova institucija sporna. U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu dugo traje osipanje kadra iz reda Bošnjaka. Njome rukovodi Darko Ćulum, SNSD. Ostala tek dva Bošnjaka, rukovodioca. Edin Malkić i Jasmin Gogić. Obojica pred penzijom. Načelnik regionalnog Ureda Tuzla je u v. d. mandatu, a i Vahidin Šahinpašić je pred izlaskom. Na pozicije onih koji odlaze najčešće se ne imenuju novi, a penzionisanja mijenjaju nacionalni odnos. U sličnoj poziciji ovdje su i Hrvati.

„Kome od bosanskih političkih subjekata nije jasno o čemu se radi, on ne treba da se bavi politikom. Vrlo mudro rade na način da raspišu konkurs, u konkursnu proceduru imenuju se članovi Komisije koji su vrlo poslušni i koji provode politiku SNSD-a i HDZ-a. I konačnu riječ ima direktorica Agencije“, ističe Šemsudin Mehmedović zastupnik Stranke Naprijed u Zastupničkom domu PSBiH.

Iz SIPA-e navode ocjenjuju tendencioznim. Poručuju - penzioniše se u skladu sa zakonom, a ne po krvnim zrncima:

„U 2025. godini prestanak radnog odnosa po naprijed navedenom kriteriju su ispunila 33 policijska službenika u različitim činovima, od čega je 14 Srba, 10 Bošnjaka i devet Hrvata. U toku 2026. godine, po istom osnovu planiran je prestanak radnog odnosa za 53 policijska službenika, od čega je 35 Bošnjaka, 13 Srba i pet Hrvata.“

Bošnjaci su ranije ostali i bez pozicije šefa Specijalne jedinice SIPA-e. Enesa Karića zamijenio Dalibor Milošević. Problem bi mogao postati i znatno ozbiljniji. Ako broj jednog bude znatno veći od broja druga dva naroda, bit će prekršena nacionalna struktura prema popisu iz 1991. godine.

„Hoćemo brojati. To je ustavna kategorija. To nije pitanje političke odrednice već provedbe zakona i ustava Bosne i Hercegovine“, dodaje Mehmedović.

„Nema ovdje nikakvog dobra niti za Hrvate niti za Srbe. Ovdje postoje samo benefiti za dva čovjeka, a to su Dragan Čović i Milorad Dodik. I njihov uzak krug prijatelja“, dodaje Omerović.

Uski krug prijatelja i sve jača stranačkonacionalna privatizacija niza institucija u BiH. Tu je i BHANSA-a, čiji se zaposlenici odbijaju izjasniti, a za koju postoje sumnje na nacionalni disbalans. I tako redom. 

federalna.ba