Borenović: Postoji dovoljno razloga da Komisija uđe u srž rada UIO BiH

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavila je danas Javno saslušanje u vezi sa postupanjem nadležnih institucija u predmetima koji se odnose na sumnje na korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH).

Pred članovima Komisije, u odvojenim terminima, saslušani su bivši direktor UIOBiH Miro Džakula, te predstavnici UIOBiH - pomoćnik direktora za Sektor za poreze UIOBiH Muharem Mašinović, šefica Kabineta direktora UIOBiH Zora Aleksić, šef Odsjeka za carinske poslove u Regionalnom centru Banja Luka UIOBiH Goran Marinković i šef Carinske ispostave Gradiška Radovan Đurić.

Na pitanja članova Komisije odgovarali su i predstavnici Tužilaštva BiH - šefica Odsjeka za korupciju u Tužilaštvu BiH Bojana Jolović i tužilac u Odsjeku za korupciju Tužilaštva BiH Feđa Fejzagić.

Saslušanje je uslijedilo nakon što su pred Komisijom za borbu protiv korupcije predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika UIOBiH iznijeli navode o ozbiljnim oblicima kriminala i korupcije unutar ove institucije.

Na današnjem saslušanju članovi Komisije fokusirali su se i na postupanje pravosudnih i drugih nadležnih organa u predmetima sa osnovom sumnje na korupciju u UIOBiH u periodu od 2014. godine do danas. Posebna pažnja posvećena je efikasnosti procesuiranja ovih slučajeva, međuinstitucionalnoj saradnji, kao i mogućim razlozima zastoja ili nepostupanja u pojedinim predmetima.

Predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH Branislav Borenović je nakon saslušanja izjavio novinarima da jedna od najvećih institucija, najobimnijih, koja se bavi ogromnim finansijskim obuhvatom - Uprava za indirektno oporezivanje BiH, zaslužuje detaljnu i ozbiljnu pažnju ove komisije.

Dodao je da postoji dovoljno razloga da Komisija uđe u srž rada UIO BiH, načina kako se prikupljaju carine, porezi, porez na dodatu vrijednost, kako rade inspektori, kako rade carinski službenici, ali i kako radi rukovodstvo Uprave za indirektno oporezivanje.

- Nevjerovatno je da smo imali tu najveću aferu "Pandora" od koje danas svi peru ruke, kao da se ništa nije desilo. Kao da niko nije vidio 1.700 kamiona ili 1.000 ili 100 kamiona. Kako niko nije vidio da je bilo neregularnosti, nezakonitosti u toj akciji kojom je pravosnažno presuđen jedan čovjek, a svih 42 je oslobođeno bilo kakve dalje krivične sankcije. Interesuje nas kako i na osnovu čega je Tužilaštvo donijelo tu naredbu o nesprovođenju istrage 2023. godine i kako se, imam osjećaj, čitava ta afera pokušavala skloniti od pažnje javnosti i kako se ne utvrđuje odgovornost da li je taj pojavni oblik u kojem se pušta da se određene robe tekstilnog ili bilo kojeg drugog porijekla ne carine na adekvatan način - kazao je Borenović.

Dodao je da ono što je njemu bilo jako važno, kako je moguće da inspektori koji utvrde određenu poresku obvezu, da njihovo rješenje bude pobijano, odnosno promijenjeno, umanjeno od strane ključnih ljudi u Upravi za indirektno oporezivanje.

- Čuli smo da od nekih 5.000 predmeta koje inspektori urade u jednoj godini, oko 10 posto, skoro 500 bude predmet žalbi i ta sama žalba donese neku drugačiju odluku koja je uglavnom manja od onoga što je utvrđena poreska obaveza. Radi se o ogromnim finansijskim sredstvima i sasvim je logično i opravdano da mi pitamo kako postupa Tužilaštvu u takvim slučajevima, šta se radi sa krivičnim prijavama koje su išle prema Tužilaštvu po pitanju Uprave za indirektno oporezivanje, da li se radi o nečemu što otvara sumnju da stalno isti tužioci budu postupajući po tim krivičnim predmetima i kako i na koji način dati adekvatan odgovor kada je u pitanju ova tema koja je sveobuhvatna - naveo je Borenović.

Po njegovim riječima, Komisija će zatražiti dodatne informacije od Tužilaštva i od Uprave za indirektno oporezivanje, kako bi utvrdili šta je bilo kada su u pitanju nepravilnosti.

- Mislim da se treba baviti pojavnim oblicima, načinom kako se određene robe carine i načinom kako se utvrđuje poreska obveza od inspektora na terenu i kako i na koji način ključni ljudi u Upravi mogu uticati na  donošenje takvih odluka - kazao je Borenović.

Istaknuo je da treba insistirati na tome da institucije daju odgovor na ključna pitanja - šta se konkretno dešavalo i da li je bilo zloupotrebe uticaja, da li je bilo koruptivnog ponašanja i kako je moguće da ljudi koji su zaposleni u UIO BiH tvrde da je bilo, drugi tvrde da nije bilo.

- Na kraju, na tom kantaru mislim da je najvažnija uloga Tužilaštva i pravosuđa. Ono treba da utvrdi da li je takvih dešavanja bilo ili ne. Ali onda se postavlja pitanje ako se to utvrdilo po pitanju "Pandore", koja je navodno odnijela dvije milijarde KM, danas kada slušamo pojedince koji su bili dio tog sistema, kao da "Pandore" nije bilo - kazao je Borenović.

Napomenuo je da niko nije kriv dok se to ne dokaže i utvrdi, te da presumpcija nevinosti treba da bude.

- Zato mi insistiramo da vidimo da li je zaista taj slučaj doveden do samog kraja ili on zaslužuje neku vrstu, pa čak i revizije ili nečega što predviđa neka vrsta dodatne istrage na koje opet pravosuđe treba dati odgovor - naveo je Borenović.

Član Komisije Jasmin Emrić je kazao da su članovi Komisije dobili određena nova saznanja u cjelokupnom postupku saslušanja.

- Imamo sada situaciju da neke osobe koje su bile visoko pozicionirane kod naredbe Tužilaštva o osumnjičenim osobama, one danas izjavljuju da uopće nisu saslušane. Dakle, to su sada neki novi detalji koji ponovno otvaraju nova pitanja prema nadležnim institucijama kako je moguće da se u takvom jednom opsežnom predmetu nisu ispitali svi oni akteri koji su imali ili mogli imati jednu od određenih uloga kao što su šefovske pozicije itd. Mislim da je važno da Visoko sudsko i tužilačko vijeće najozbiljnije razmatra pritužbu koja je podnesena od prijavitelja korupcije, kao i da uzme u obzir sve rezultate ovog saslušanja od svih aktera koji su bili predmet i ranijeg, ali i današnjeg saslušanja - smatra Emrić.

Član Komisije Nenad Grković je kazao da je ključno saslušanje trebalo da bude saslušanje Tužilaštva, međutim sa njima su imali najmanje vremena da razgovaraju.

- Meni je najzanimljivije to da su upravo ti slučajevi bili usmjereni na određene tužioce i da su jednostavno svi odbacivani. Istražit ćemo ko su tužioci koji su obustavljali te istrage i da vidimo na koji su način njima dodjeljivane - naveo je Grković, te dodao kako misli da je ovdje ključno Tužilaštvo, "da se tu nalaze svi odgovori".

Fena/federalna.ba