U Ustavni sud se mnogi uzdaju, CIK ne zna šta da radi, OHR tvrdi da je svoj posao završio

Sedamnaest dana nakon Opštih izbora u našoj zemlji glasove i dalje broje. Još čekamo da CIK potvrdi rezultate, a OHR da pojašnjenje - kako popuniti Dom naroda Parlamenta Federacije? U iščekivanju, u medijima je procurila informacija o distribuciji delegata po kantonima koju je, navodno, pisao Christian Schmidt. Prema njoj, HDZ BiH je dobio najveći broj delegata u Klubu Hrvata. Iz OHR-a ovaj prijedlog nisu potvrdili, ali ni demantovali. Umjesto toga, lopticu odgovornosti prebacili su na CIK, kojem i dalje nije jasno šta činiti.

Iako prozvana i pozvana, Centralna izborna komsija uskratila nas je za komentar da li im je jasno kako popuniti Dom naroda Federalnog parlamenta. Dok oni šute, ima i onih koji su svoj glas digli. Prvo protiv Schmidtove odluke, a sada i protiv njegove navodne računice. 

“Ova odluka ima za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora”, kazao je u izbornoj noći Schmidt, kada je drugi put u samo nekoliko mjeseci napravio intervenciju u Izbornom zakonu BiH. Umjesto da odmrsi, konce je, čini se, dodatno zamrsio. Broj delegata je povećao, ali nije pojasnio kako. Danas, kada drugi pišu o navodno njegovoj Odluci, iz OHR-a kažu - zadaća je na CIK-u: “U skladu sa Izbornim zakonom BiH, obaveza je Centralne izborne komisije da donosi propise za provođenje Izbornog zakona, što uključuje i amandmane koji su doneseni odlukom visokog predstavnika 2. oktobra. S obzirom na to da je povećan broj mandata koji se dodjeljuju konstitutivnim narodima i pripadnicima Ostalih, instrukcija o indirektnim izborima koju je CIK usvojio 2018. mora se na vrijeme zamijeniti novom. Visoki predstavnik je to već jasno dao do znanja Centralnoj izbornoj komisiji”.

A, da li je članovima CIK-a jasno kako će to učiniti, ne znamo. Danas komentar nismo dobili. Ali, ako je suditi po jučerašnjem, jeste. Iako im se Odluka ne dopada.

“On je od gotovine napravio veresiju. U Ustavu Federacije kaže da se ta struktura, način, broj, izbor delegata utvrđuje Zakonom. Što smo mi 2018. donijeli ako se to utvrđuje Zakonom. Zato što je jedna druga norma kazala i jednom se ona u 10 godina može koristiti i mi smo je tada iskoristili - a to je da poslije svakog popisa stanovništva CIK ima ovlaštenja da izvrši raspodjelu broja delegata”, kazao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH.

Upravo je Schmidtova igra sa popisom stanovništva mnogima sporna. Posebno, ukoliko će, prema svemu sudeći, zakonodavna vlast biti konstituisana na osnovu popisa iz 2013., a izvršna formirati na osnovu popisa iz 1991. godine.

“U medijskom prostoru su se pojavljivali neki dokumenti pa je po njima očito definisano da će kao osnova biti uzet popis iz 2013. godine. U DF-u smatramo da je popis 2013., dok se koristi za imenovanje Vlade FBiH istovremeno popis iz 1991., nešto što je protuustavno. Član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić je iz tog razloga podnio apelaciju pred Ustavnim sudom BiH na odluke visokog predstavnika za BiH”, kazao je Milan Dunović, potpredsjednik DF-a.

U SDP-u su oprezni jer ne znaju da li iza ove računice zaista stoji OHR, ali kažu - gdje ima dima, ima i vatre. Sama činjenica da je Schmidt izmjene Izbornog zakona donio tek u izbornoj noći od ranije im je sporna. Kandidatske liste su svi pravili na osnovu ranijeg zakona, a u želji da Federaciju napravi funkcionalnom napravio je samo, tvrde, dublji etnički jaz. Ostali su dobili mjesto, ali ne pravo da predlažu rukovodstvo Federacije.

“Mi možemo imati 5, 6, 7 delegata u jednom Klubu naroda, 4, 5 u drugom klubu i to nam ništa ne znači. Praktično je puno važnije da imamo jednonacionalne liste da ostvarite izborni rezultat i na taj način budete u Domu naroda i utičete na konstituisanje i posredan izbor rukovodstva Federacije i izvršne vlasti”, kazao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.

Dodatni problem u Schmidtovoj posljednjoj intervenciji je, dodaje Nikšić, i to što se ona odnosi samo na Federaciju, ali ne i na Vijeće naroda RS-a. Zbog toga, između ostalog, negoduju iz SDA. 

“Nije se ništa radilo na otklanjaju asimetrija između Federacije i RS-a, i kao da su na neki način oni koji su sve vrijeme, kao što su danas i priznali, držali ovu Federaciju u nekoj političkoj i talačkoj krizi, kao da su oni jednim dijelom i nagrađeni”, kazao je SDA-ov Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda FBiH.

Od tih, kako SDA kaže, nagrađenih, komentar nismo dobili, ali vrijedi podsjetiti da je HDZ BiH prvi, ako ne i jedni, pozdravio Schmidtove izmjene Izbornog zakona. Iako se protive intervencijama, iz NIP-a o novim računicama nisu htjeli govoriti. U SBiH-u se nadaju da će Komšićeva apelacija uroditi plodom, dok u NES-u negoduju što ni Schmidtov trud ne znači deblokadu Federacije.

“Manjkavost je zasigurno da nemamo sankcije za nepoštovanje rokova oko formiranja vlasti. Mi se zalažemo za formiranje instituta vanrednih izbora”, kazao je Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a.

Predsjednik SBiH Semir Efendić kazao je kako je Statut Grada Mostara također nametnuo visoki predstavnik, a da ga je Ustavni sud proglasio neustavnim: “Ne bi bio prvi put da Ustavni sud odlučuje o odlukama visokog predstavnika”.

Sada je ključno pitanje ko je prvi na potezu. Da li Ustavni sud u koga se mnogi uzdaju? CIK koji, čini se, ne zna šta da radi? Ili OHR koji tvrdi da je svoj dio posla završio?

federalna.ba