U Historijskom muzeju BiH predstavljena knjiga Dragana Markovine 'Naše heroine'

Antifašistički otpor je, sudeći prema današnjim politikama, marginalizirani segment historije. A još duplo je marginalizirano sjećanje na heroine - ženska lice revolucije. Njih je revitalizirao historičar Dragan Markovina večerašnjom promocijom knjige u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine uz muzičku pratnju Ahmeda Burića.

Upisati heroine u savremenu svijest znači učiniti njihove biografije bliske i razumljive čitaocima. U knjizi “Naše heroine” nalazi se 10 priča žena koje su tokom Drugog svjetskog rata dobile tu titulu. Dugo su bile zaboravljene, a sada su ispisane s dostojanstvom.

“Htio sam im dati ljudsko lice, a ne lice heroina ‘reda radi’ sa suhim biografskim podacima. U suštini, živimo u užasno patrijarhalnom društvu i to je oduvijek tako. Donekle se počelo mijenjati malo nabolje upravo zahvaljujući borbi u Drugom svjetskom ratu i AFŽ-u. Taj mali iskorak se donekle dogodio, ali je sada na njega došla retradicionalizacija koja je žene potpuno zakopala. Nažalost, i same žene u tome gorljivo sudjeluju”, istakao je Markovina.

I kako onda uopšte govoriti o sumraku patrijarhata? Jer, propust današnjeg obrazovnog sistema je zanemarenost uloge žena u stručnim narativima - uprkos svim rodno ravnopravnim tendencijama 21. stoljeća.

“Ne znam koliko su obrazovne politike spremne da pričaju o tome. Generalno teme 20. stoljeća od i teme od ‘45. naovamo su teme koje se preskoče u školama. Mislim da postoje alternativni načini i vannastavne aktivnosti kroz koje se to može približiti mladima”, ocijenila je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Zajednička misija Muzeja i historičara jeste pravično artikulisanje prošlosti zarad bolje budućnosti. Vraćanje fokusa o temi antifašizma i kritika neravnopravnog tretmana žena u sistemu odlikovanja i pamćenja, uslov je za svaku promjenu.

federalna.ba