Oporavlja se hodočasnički turizam u Hercegovini
Hutovo blato, iznimnih prirodnih vrijednosti prepoznato u međunarodnim okvirima, proširuje svoju ponudu. S druge strane, religijski, odnosno hodočasnički turizam, najznačajniji u Hercegovini, oporavlja se nakon katastrofalne 2020. pandemijske godine.
Milijuni vjernika iz cijeloga svijeta po duhovni mir dolaze u Međugorje, koje je jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta. Hotelijeri i turistički djelatnici uveliko se pripremaju za iduću godinu. Cilj je kažu okrenuti se individualcu, hodočasniku, budući da nije moguće prognozirati kada će pandemija postati prošlost.
„Ima dosta potvrđenih grupa za narednu godinu, ali slijedi prilagodba individualnom turistu. U svakom slučaju, morat ćemo i sadržajno tu ponudu obogatiti jer se mijenjaju interesi turista. Bili smo ušli u fazu kad je turizam prestao biti stacionarni, postao je mobilan: gosti su željeli u što kraćem vremenu obići što više destinacija. Pandemija diktira nova pravila igre“, navodi Stjepan Primorac, predsjednik Turističkog klastera Hercegovina.
Religijski turizam ima svoje nedostatke jer su hodočasnici najčešće stariji od 60 godina, a visokorizična su skupina.
„Što se Međugorja tiče, 2021. godina je bila godina povratka hodočasnika, usprkos stalnom zatvaranju granica. Od šestog mjeseca, kada su se granice BiH otvorile na način na koji je to bilo moguće, ljudi su se vratili. Ne možemo uspoređivati s 2019. godinom, to je nekih 20 do 30 posto maksimalno od tih brojki“, ističe Davor Ljubić, predsjednik udruženja turizma i hotelijera u Međugorju.
„Većina nas u ovoj godina je na prometu od 70% u odnosu na rekordnu 2019. godinu, što je opet znatan porast na katastrofalnu 2020. godinu“, konstatira Primorac.
Kobna 2020. gotovo je uništila turistički sektor. Na Hutovom blatu i Karaotoku izostali su dolasci redovnih posjetitelja, a to su školske grupe. Sada su u ponudi novi sadržaji, a jedan od njih je Vodena staza.
„Vodena staza obuhvata kompleks jezera na Hutovom blatu koji su međusobno povezani jarugama, kanalima i rijekom Krupom, što osigurava plovnost te vodene staze. Inače, posjetioci se ukrcavaju na Karaotoku, na pristaništu i onda najprije kanalom sunca plove rijekom Krupom do Deranskog jezera“, priča Svjetlana Stanić Koštroman, profesorica biologije na SUM i kreator Vodene staze.
Specifičnost Hutovog blata svakako je fauna ptica. Čak 163 vrste koje su zaštićene evropskim direktivama obitavaju na ovom prostoru, potom fauna riba, 43 vrste kojima je Hutovo stanište. Uz Vodenu stazu, najavljeno je otvorenje adrenalinskog parka, kao i izgradnja interpretacijskog centra sa interaktivnim sadržajem, zbirkama endema.
federalna.ba