Trump otvoren za trilateralne pregovore s Kinom i Rusijom o nuklearnom naoružanju

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je otvoren za trilateralne pregovore o kontroli naoružanja s čelnicima Kine i Rusije, koji bi se mogli održati već sljedećeg mjeseca. Time se otvara mogućnost za sastanak bez presedana, što za američkog predsjednika predstavlja značajan diplomatski potez.

- Razgovarali bismo o nuklearnom oružju i denuklearizaciji - rekao je Trump novinarima ispred Bijele kuće.

- Ako predsjednik Xi to želi, pristajem. Siguran sam da bismo razgovarali i o drugim temama, poput trgovine - dodao je.

Mogući dogovor Washingtona, Pekinga i Moskve

Trump nastoji otopliti zahladnjele odnose s Pekingom i Moskvom u trenutku kada se te nezapadne sile sve više zbližavaju. Trilateralni sastanak mogao bi izazvati zabrinutost, od Evrope do Azije, zbog mogućih tajnih dogovora koji bi oslabili transatlantska i indo-pacifička savezništva Washingtona.

S druge strane, sporazum postignut između ove tri zemlje mogao bi smanjiti globalne napetosti. Okončanje ruskog rata u Ukrajini riješilo bi najveću prijetnju evropskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko decenija, a dogovor o naoružanju obavezao bi tri zemlje koje posjeduju najveće zalihe nuklearnog oružja.

Posljednjih dana Trump poduzima korake prema poboljšanju odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom; najavio je dogovor o snabdijevanju dizelskim gorivom, a u petak je potpisao uredbu kojom se ukidaju ključne sankcije protiv Moskve. Trump također teži stabilnim odnosima s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, koji je, pak, razvio bliske veze s Putinom.

Do sada Trump nije ispunio svoje predizborno obećanje o brzom okončanju rata u Ukrajini.

Sastanak na marginama samita APEC-a

Prema riječima osobe upućene u situaciju, Bijela kuća već sedmicama razmatra mogućnost sastanka čelnika, usmjerenog na denuklearizaciju, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji će se održati 18. i 19. novembra u Kini.

Kako je u nedjelju javio Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima, Putin je predložio da se takav sastanak iskoristi za pregovore o okončanju četverogodišnjeg sukoba u Ukrajini, i to na način koji bi išao u prilog Moskvi. Putin je taj prijedlog iznio tokom telefonskog razgovora s Trumpom 9. oktobra, kada je postignut i dogovor o ruskom dizelu.

Iz Kremlja je u ponedjeljak potvrđeno da je o mogućem sastanku bilo riječi tokom razgovora. Trojica čelnika sastajala su se zasebno, ali nikada nisu vodili zajedničke službene razgovore.

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar. Ambasade Rusije i Kine u Washingtonu također nisu odgovorile na upite za komentar.

Zelenski kritizira Trumpove poteze prema Moskvi

Trumpov dogovor s Putinom o dizelskom gorivu te izvršna uredba o ukidanju sankcija Moskvi naišli su na kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je upozorio da će to ohrabriti Putina i produžiti rat.

Govoreći u ponedjeljak o mogućem sastanku, Trump je izjavio:

- Učinio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer Rusija se, iskreno govoreći, dobro nosi s pitanjem Ukrajine.

Dodao je kako „Zelenski ne pomaže previše“ te da je „došlo vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine“.

Moskva je tokom noći pokrenula jedan od svojih najobimnijih zračnih napada u posljednjih nekoliko mjeseci, ostavljajući više od pola miliona domaćinstava bez električne energije i oštetivši energetsku infrastrukturu širom Ukrajine. Izvještava se o deset poginulih osoba.

Neizvjesnost oko nuklearnog razoružanja

Prošle sedmice Trump je novinarima rekao da smatra kako je moguć sporazum o denuklearizaciji s Rusijom i Kinom, ali da „to ne mora biti ove godine“. Nije jasno u kojoj su fazi eventualni pregovori između tih zemalja.

Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Rusija posjeduje najveći broj uskladištenih nuklearnih bojevih glava, a slijede je Sjedinjene Američke Države i Kina.

Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja istekao je tokom ove godine. Ugovor „Novi START“, potpisan 2010. godine, dopuštao je jedno produženje, na što su Putin i bivši američki predsjednik Joe Biden pristali u trajanju od pet godina. Svako novo produženje zahtijevalo bi izvršnu odluku o dobrovoljnom produženju ograničenja predviđenih ugovorom.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova prošle sedmice saopćilo je da njena „nuklearna snaga ni na koji način nije na istom nivou kao ona SAD-a i Rusije“ te da bi bilo „nepravedno, nerazumno i nerealno tražiti od Kine da se u ovoj fazi pridruži takozvanim trilateralnim pregovorima o nuklearnom razoružanju“.

Trump najavio posjetu Kini

Trump je već potvrdio dolazak na samit APEC-a u Shenzhenu sljedećeg mjeseca. Bit će to njegova druga posjeta Kini ove godine i treći susret sa Xijem u istom razdoblju.

Kina, Rusija i Sjedinjene Američke Države članice su APEC-a. U ponedjeljak je Trump umanjio značaj ideje o još jednom sastanku na visokom nivou u Kini sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom.

- Vrlo se dobro slažem s njim, a nisam siguran ni traži li iko uopće sastanak - rekao je.

Trump je ranije izjavio da se ove godine planira sastati s Kimom. Sjeverna Koreja javno je dala do znanja da nije otvorena za pregovore čiji bi cilj bio uvjeriti Pyongyang da se odrekne svog nuklearnog oružja.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.