Iza Trumpovih hvalospjeva o ekonomiji: Više cijene, manje novih radnih mjesta i skuplji krediti

Predsjednik Donald Trump hvali se rezultatima američke ekonomije uoči izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata, tvrdeći da je povećao prihode, smanjio inflaciju i otvorio nova radna mjesta.

Trump je više puta izjavio: „Imamo najuspješniju zemlju na svijetu.“

Iako se ukupna američka ekonomija pokazala otpornijom nego što su mnogi očekivali nakon što je Trump 2025. godine uveo opsežne carine, postoje dokazi da su te uvozne dažbine, kao i posljedice američko-izraelskog rata s Iranom, doprinijele rastu inflacije. Negativne posljedice osjeća većina američkih domaćinstava.

Američku ekonomiju podstiče i veliki investicijski zamah u oblasti umjetne inteligencije, ali bi rast mogao posustati ako se takva ulaganja smanje.

Kako sve to izgleda iz perspektive prosječnog Amerikanca? BBC Verify analizirao je da li podaci potvrđuju predsjednikove tvrdnje.

1. Američka ekonomija bilježi rast

Ukupna američka ekonomija raste solidnim tempom u poređenju s historijskim pokazateljima iz novijeg perioda.

Najnoviji podaci pokazuju da američki bruto domaći proizvod (BDP), kojim ekonomisti mjere veličinu ekonomije, trenutno raste po godišnjoj stopi od 2,2 posto. Od kraja 2024. godine, neposredno prije nego što je Trump započeo drugi predsjednički mandat, ukupni rast iznosio je oko 3,2 posto.

To je veći rast nego u bilo kojoj drugoj članici Grupe sedam (G7), koju čine vodeće svjetske ekonomije, u istom periodu.

Američki rast bio je brži i od prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) neposredno nakon što je Trump 2. aprila 2025. najavio niz novih carina na robu koja se uvozi u SAD.

MMF je tada snizio prognoze, navodeći da bi Trumpove uvozne carine mogle negativno utjecati na investicije i potrošnju. Važno je, međutim, napomenuti da je Trump u narednim mjesecima znatno ublažio carine, čime je smanjen njihov prvobitno očekivani utjecaj na ekonomiju.

Američku ekonomiju posljednjih godina snažno podupiru i velike investicije tehnoloških kompanija u umjetnu inteligenciju, uključujući izgradnju podatkovnih centara širom zemlje.

Američke kompanije su u augustu 2026. potrošile pet milijardi dolara na izgradnju podatkovnih centara, ne računajući informatičku opremu koja se u njih ugrađuje. To je gotovo dvostruko više od mjesečnog iznosa zabilježenog kada se Trump vratio na vlast.

2. Inflacija je ponovo porasla

Mnogi američki birači željeli su kazniti Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2024. godine, smatrajući ga odgovornim za teškoće izazvane značajnim rastom cijena nakon pandemije.

Trenutna stopa inflacije u SAD-u iznosi 3,7 posto.

To je i dalje znatno manje od nedavnog vrhunca od devet posto, zabilježenog tokom Bidenovog mandata 2022. godine, ali više od tri posto, koliko je iznosila kada je Donald Trump preuzeo dužnost u januaru 2025.

Ekonomisti procjenjuju da bi inflacija u SAD-u bila niža da Trump nakon povratka na vlast nije uveo nove carine.

Na rast domaće inflacije utjecao je i rat s Iranom, koji je doveo do povećanja globalnih cijena energenata i ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju naftom i gorivom s Bliskog istoka.

Cijena galona dizela u SAD-u, goriva koje se koristi ne samo u saobraćaju nego i u poljoprivredi i industriji, u septembru je dostigla rekordnih 6,52 dolara.

Od Trumpovog povratka na vlast porasle su i cijene pojedinih osnovnih prehrambenih proizvoda, poput govedine i kafe, dok su jaja pojeftinila.

Pojedini američki trgovci upozorili su da će rast cijena energenata zbog rata s Iranom povećati troškove proizvodnje hrane, što bi moglo dovesti do novih poskupljenja u trgovinama.

3. Rast prihoda domaćinstava je ograničen

Prosječni prihodi američkih domaćinstava i dalje rastu tokom Trumpovog mandata.

Medijalni prihod, prilagođen inflaciji, porastao je za 2,6 posto u 2025. godini, dostigavši 87.460 dolara, što je najviši zabilježeni nivo.

Međutim, istraživački institut Institute on Taxation and Economic Policy (ITEP) procijenio je kombinirani utjecaj nekoliko faktora na američka domaćinstva: Trumpovih poreznih olakšica, isteka dodatnih državnih subvencija koje su milionima Amerikanaca omogućavale jeftinije zdravstveno osiguranje te većeg rasta cijena od očekivanog tokom njegovog drugog mandata, uključujući poskupljenja povezana s carinama i ratom s Iranom.

Prema procjeni ovog instituta, domaćinstva sa srednjim prihodima u prosjeku će u 2026. godini raspolagati s oko 1.700 dolara manje nego što bi imala bez navedenih promjena, dok će domaćinstva s najnižim prihodima biti siromašnija za oko 750 dolara.

Nasuprot tome, procjenjuje se da će najbogatijih jedan posto stanovništva u prosjeku biti bogatiji za 12.560 dolara, prvenstveno zahvaljujući Trumpovim poreznim olakšicama.

Procjene ITEP-a o utjecaju carina na američka domaćinstva različitih prihodovnih kategorija uglavnom su slične procjenama istraživačkog instituta Tax Foundation.

4. Otvaranje novih radnih mjesta je usporeno

Trump je predvidio da će njegove carine dovesti do toga da Amerika bude „preplavljena radnim mjestima“, jer bi proizvođači otvarali nove fabrike na američkom tlu kako bi izbjegli plaćanje uvoznih dažbina.

Od njegovog povratka u Bijelu kuću američka ekonomija bilježi prosječno 34.000 novih radnih mjesta mjesečno.

To je znatno manje od 122.000 radnih mjesta koja su se u prosjeku otvarala svakog mjeseca tokom posljednje godine Bidenovog predsjedničkog mandata.

Broj zaposlenih u američkoj prerađivačkoj industriji, koji je u septembru 2026. iznosio 12,6 miliona, također je nešto manji nego na početku Trumpovog drugog mandata.

Ipak, stopa nezaposlenosti u SAD-u ostaje relativno niska i iznosi 4,2 posto, što je približno na nivou zabilježenom kada se Trump vratio u Bijelu kuću.

Jedan od razloga za to je Trumpova restriktivna imigracijska politika i program deportacija, koji su smanjili broj raspoloživih radnika u SAD-u. Zbog toga je potrebno otvarati manje radnih mjesta svakog mjeseca kako bi se spriječio rast nezaposlenosti.

5. Troškovi zaduživanja rastu

Zaduživanje američke savezne vlade povećalo se tokom Trumpovog drugog mandata, dijelom i zbog njegovih velikih poreznih olakšica.

Budžetski deficit savezne vlade, odnosno razlika između prihoda od poreza i javne potrošnje, iznosio je dva biliona dolara u godini zaključno sa septembrom 2026. To odgovara iznosu od približno šest posto američkog BDP-a.

Predviđa se da će budžetski deficit do 2030. porasti na više od osam posto BDP-a.

Visoko zaduživanje države istovremeno doprinosi rastu američkog BDP-a, ali nosi i rizike.

MMF je upozorio da prekomjerno zaduživanje američke vlade i brzo rastući državni dug povećavaju rizik od buduće finansijske krize u SAD-u. Takva kriza imala bi ozbiljne posljedice za većinu američkih domaćinstava.

Rastući deficit jedan je od razloga zbog kojih se američka vlada suočava s višim troškovima zaduživanja na finansijskim tržištima.

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice naglo je porastao od Trumpovog povratka na vlast u januaru 2025. i sada premašuje pet posto, što je najviši nivo od globalne finansijske krize 2007. godine.

Povećanje troškova zaduživanja države vrši pritisak i na kamatne stope na stambene kredite za američka domaćinstva.

Kamatna stopa na novi stambeni kredit s rokom otplate od 30 godina porasla je na 7,4 posto godišnje, u odnosu na 6,9 posto kada se Trump vratio u Bijelu kuću.

To dodatno pogoršava stanje na američkom tržištu nekretnina i otežava kupovinu stanova i kuća. Istovremeno, mnogi vlasnici postojećih nekretnina nerado se odlučuju na preseljenje jer bi time izgubili povoljnije kamatne stope na ranije ugovorene kredite, koje ne mogu prenijeti na novu nekretninu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.