Topalović: Rad na kulturi sjećanja je proces koji nikada nije završen

Privatna ustanova "Bosanski muzeji sjećanja" djeluju kroz pet muzejskih institucija. Direktorica te ustanove Merisa Topalović, govoreći o nastanku ove ustanove u razgovoru za Fenu, navela je da je ideja za osnivanje "Bosanskih muzeja sjećanja" nastala iz potrebe da se savremena historija Bosne i Hercegovine sačuva na ozbiljan, dokumentovan i institucionalan način.

U Sarajevu se nalaze Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida, Muzej Život u Sarajevu pod opsadom, Muzej Sarajevo 80-ih te Muzej mandat sjećanja, dok u Mostaru djeluje Muzej žrtava rata i genocida.

Život ljudi u različitim historijskim periodima

- Dugo je postojala svijest da brojna svjedočenja, lične priče i predmeti koji govore o životu ljudi u različitim historijskim periodima, prvenstveno za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, nisu sistematski prikupljeni niti adekvatno sačuvani i predstavljeni javnosti. Postojala je i odgovornost prema generacijama koje dolaze, da razumiju kroz šta je naše društvo prošlo i kakve su posljedice rat, agresija i genocid ostavili. Iz tog razloga pokrenuli smo inicijativu za formiranje ustanove koja će se profesionalno baviti kulturom sjećanja. Tako smo osnovali ustanovu Bosanski muzeji sjećanja, registrovanu za obavljanje muzejske djelatnosti u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti - kazala je Topalović u razgovoru.

Direktorica PU "Bosanski muzeji sjećanja" ističe da i sam naziv ustanove nosi snažnu simboliku.

- Riječ "bosanski" ukazuje na prostor i društvo kojem pripadamo i čiju prošlost istražujemo i čuvamo. Izraz "muzeji" govori o institucionalnom, stručnom i dugoročnom pristupu tom radu, a riječ "sjećanja" naglašava suštinu našeg djelovanja - očuvanje iskustava ljudi, događaja i vremena koji su oblikovali Bosnu i Hercegovinu. Na taj način "Bosanski muzeji sjećanja" nisu samo zbir izložbi, nego prostor u kojem se čuva kolektivno pamćenje našeg društva - istakla je ona.

Jedinstven prostor razumijevanja

Topalović naglašava da svaki od muzeja koji djeluju u okviru ustanove govori o jednom segmentu naše historije i zajedno stvaraju jedinstven prostor razumijevanja savremene Bosne i Hercegovine.

Govoreći o konceptu muzeja koji je tematski, direktorica PU "Bosanski muzeji sjećanja" Merisa Topalović ističe da savremena muzeologija pokazuje kako ljudi najdublje razumiju historiju kroz fokusirane teme. Ona navodi da je historija Bosne i Hercegovine, posebno period 20. stoljeća i rat devedesetih, izuzetno složena i ne može se objasniti jednom izložbom ili jednim prostorom.

- Tematski muzeji omogućavaju da se svaka važna tema istraži detaljno i odgovorno. Posjetioci tako ne dobijaju samo informacije, već iskustvo koje im pomaže da razumiju kako su ljudi živjeli, šta su preživjeli i kakve su posljedice ti događaji ostavili - kazala je.

Topalović ističe da kada se govori o periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu i savremenoj historiji zemlje, otvara se veliki broj mogućih tema.

- Pri izboru smo se vodili njihovom važnošću za društvo i za buduće generacije, ali i dostupnošću autentičnih svjedočenja i predmeta. Nastojali smo obraditi teme koje imaju i snažnu edukativnu i emotivnu vrijednost .Cilj je bio da posjetioci kroz muzejske postavke mogu razumjeti život ljudi prije rata, tokom agresije, ali i u periodu koji je uslijedio nakon nje - kazala je.

Stalno se razmišlja o novim projektima, novim temama i proširenju postojećih

Topalović smatra da je rad na kulturi sjećanja proces koji nikada nije završen. Naglašava da se stalno razmišlja o novim projektima, novim temama i proširenju postojećih postavki.

- Bosna i Hercegovina ima mnogo neispričanih priča i vjerujemo da će "Bosanski muzeji sjećanja" u budućnosti nastaviti da rastu i razvijaju se. Trenutno radimo na jednom veoma važnom projektu, koji će biti jedinstven ne samo u Bosni i Hercegovini nego sigurno i van njenih granica. Ali sada ne bismo posebno isticali sadržaj i vrijeme završetka projekta - navodi Topalović.

U muzejima se, dodaje Topalović, čuva na desetine hiljada eksponata. Riječ je o originalnim predmetima, fotografijama, dokumentima, ličnim svjedočenjima i audio-vizuelnoj građi. Zbirka se kontinuirano proširuje zahvaljujući istraživačkom radu tima "Bosanski muzeji sjećanja", ali i građanima Bosne i Hercegovine i ljudi iz cijelog svijeta.

Na radu muzeja angažovan je posvećen tim od 16 stručnjaka različitih profila – historičara, istraživača, psihologa, sociologa, pravnika, konzervatora i drugih saradnika. Takav interdisciplinarni pristup, mišljenja je Topalović, omogućava da teme kojima se bave budu obrađene ozbiljno, odgovorno i profesionalno. Osim stalno zaposlenih, angažuju i vanjske saradnike, po različitim temama i teritorijalnim područjima. 

Rad se zasniva prvenstveno na samofinansiranju

Topalović ističe da se rad "Bosanskih muzeja sjećanja" zasniva prvenstveno na samofinansiranju. Muzeji opstaju zahvaljujući predanom radu i posjetama ljudi iz Bosne i Hercegovine, regije i cijelog svijeta. Ona naglašava da nisu oslonjeni ni na jedan budžet niti institucionalno finansiranje.

- To je posebno izazovno imajući u vidu značaj tema kojima se bavimo. Jedan od problema s kojim se suočavamo jeste način na koji su u Bosni i Hercegovini koncipirani brojni javni pozivi za finansiranje projekata iz oblasti kulture. U praksi se oni vrlo često odnose gotovo isključivo na udruženja i fondacije, dok se ustanove, iako su prema zakonskim propisima također neprofitne organizacije, uvijek izostavljaju - istakla je direktorica PU "Bosanski muzeji sjećanja".

Ona naglašava da takav pristup stvara neravnopravan odnos i dodatno otežava rad ove ustanove.

- Smatramo da bi kulturne institucije koje se bave očuvanjem historijskog pamćenja morale imati jednaku mogućnost pristupa javnim sredstvima kao i druge neprofitne organizacije. Posebno je bolno kada vidite da vlasti na različitim nivoima jednostavno ne prepoznaju značaj našeg rada niti potrebu da ga podrže, uprkos temama od izuzetne društvene važnosti i kulturi sjećanja kojom se bavimo u Bosni i Hercegovini - smatra Topalović.

Merisa Topalović ističe da su prva privatna ustanova koja je registrovana za muzejsku djelatnost, shodno Zakonu o muzejskoj djelatnosti.

- Naš rad u potpunosti je usklađen sa važećim zakonima i profesionalnim standardima koji se odnose na zaštitu kulturne baštine i muzejski rad - navela je.

Iz godine u godinu interesovanje raste

Također naglašava da "Bosanski muzeji sjećanja" podsjeduju i muzeološke zbirke koje uključuju originalne predmete, dokumente, fotografije i audio-vizuelna svjedočenja.

- Među njima su i specijalizovane zbirke, poput zbirke pisama iz perioda 1992–1995, umjetničke zbirke, zbirka posvećene Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine i mnoge druge - kazala je.

Topalović također navodi da se cijene karata za muzeje u okviru "Bosanskih muzeja sjećanja" razlikuju u zavisnosti od muzeja, te da nastoje biti dostupni i domaćim posjetiocima i međunarodnim gostima.

- Naše muzeje posjećuju građani Bosne i Hercegovine, regije, ali i ljudi iz cijelog svijeta – turisti, studenti, istraživači, novinari. Iz godine u godinu interesovanje raste, što potvrđuje da postoji velika potreba za mjestima koja ozbiljno i odgovorno čuvaju historijsko pamćenje. S ponosom ističemo da imamo sve više zahtjeva za obavljanje studentske prakse po programu Erasmus+, mnoga akademska zvanja su se stekla zahvaljujući našim muzejima - gdje su muzeji bili predmet istraživanja ili se u njima odvijali naučni i istraživački procesi - zaključila je u razgovoru direktorica PU "Bosanski muzeji sjećanja" Merisa Topalović.

Fena/federalna.ba