Sve je više ubistava i samoubistava - šta su uzroci?
Ubistva i samoubistva su ono o čemu u posljednje vrijeme najviše slušamo. I nasilnici, a i žrtve su u većini slučajeva mlade osobe. Samoubistva su, prema riječima struke, posljedica depresije, anksioznosti, nametnutih modela ponašanja koje mlada osoba smatra da ne može ispuniti. Ubistva su, s druge strane, također posljedice poremećaja u ponašanju i mentalnom zdravlju. No, ako znamo šta su posljedice, možemo li pronaći uzrok?
Različiti su uzroci koji dovode do negativnih utjecaja na mentalno zdravlje, smatraju građani, a potvrđuje i struka. U vrhu liste je virtuelni svijet koji nameće vrijednosti koje bi trebale služiti kao primjer kako da žive, zbog čega zanemarujemo stvarnost. Građani starije dobi uzroke vide i u roditeljima koji sve više gube kontrolu nad svojom djecom.
„Čini mi se da smo zanemarili prirodu, šetnje, izlete, druženja sa prijateljima, sjedimo nekada i sami kod kuće i tipkamo po telefonima sa djecom, sa suprugom... Mislim da se taj trend treba promijeniti i da trebamo više se okrenuti prirodi i sebi samima“.
„Drugačije su se vaspitavala djeca, više smo obraćali pažnju na djecu, nego na novac i na zaradu“.
„Ne razumijem, jednostavno ne razumijem. Nema nikakvih druženja, dopisuju se, a za istim stolom, ne razgovaraju, čemu vodi to, ja ne znam“.
Kod djece, kaže struka, pretjereno gledanje u ekran i društvene mreže mogu dovesti i do stečenog autizma, a kod mladih do depresije, anksioznosti i u konačnici duševne boli koja nadjačava racionalno razmišljanje te može završiti suicidom. Posmatranje, uočavanje i razgovor mogu biti ruka spasa.
„Mislim da jedino gdje možemo i imamo prostora da radimo jeste to osvještavanje koliko je bitno da u takvim momentima duševne boli osobe prepoznaju resurse u društvu, da prepoznaju u okolini ko bi bile osobe od povjerenja da im pomognu. Nekada su to članovi porodice, nekada profesionalci“, kaže psihoterapeutkinja Alma Tihić.
Psihički poremećaji uzrokovani novim ovisnostima, među koje spada i ovisnost o savremenim tehnologijama i trendovima, opisani su i u novoj verziji međunarodne klasifikacije bolesti. Odnose se na posljednjih trideset godina, a ljekari kažu da je iz godine u godinu ozbiljnije. Nova klasifikacija znači i nove metode u liječenju, a sama edukacija zahtijeva vrijeme.
„Ovaj proces edukacije trajat će sigurno dvije-tri godine, jer nova klasifikacija donosi velike novine - ona će tražiti od nas veliki trud i angažman da je usvojimo i da počnemo da šifriramo dijagnoze ovim šiframa“, objašnjava Izet Pajević, načelnik Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla.
Pozitivno je što postoji zainteresovanost mladih za terapije liječenja. Posjeta psihologu prestaje biti tabu tema, a kada se jave na vrijeme, lako je uočiti problem i raditi na njegovom rješenju.
„Najčešće se javljaju zbog tih nekih anksioznih tegoba, poremećaja prilagodbe, zbog situacije neke u kojoj su se našli, ali ono što je jako bitno za mlade ljude jeste da što više radimo na tome da ih jačamo, da radimo na njihovom samopouzdanju i samopoštovanju“, ističe Maida Kapidžić-Nišić, psihologinja u Domu zdravlja Tuzla.
Osim novih ovisnosti, ne treba zaboraviti ni stare faktore koji ostavljaju posljedice na mentalno zdravlje svih generacija. Krize, siromaštvo, inflacija, nemogućnost pronalaska posla i napredovanja, teškoće sa prilagođavanjem i mnoge druge situacije ponekad dovode do bezizlaznih situacija, a to najbolje pokazuje podatak da je od 2005. godine pa do danas broj bh. građana koji okončavaju svoje živote konstantno u porastu.
federalna.ba