Stanovništvo Bugarske s nestpljenjem iščekuje ishod postizborne ukrštenice

Parlamentarni izbori su održani i u Bugarskoj. Riječ je o trećim vanrednim izborima i četvrtim izborima uopće u posljednjih 18 mjeseci. Najviše glasova je osvojila je stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova. Stranka Nastavljamo promjene reformističkog premijera Kirila Petkova, čija je koalicijska vlada pala u junu druga je po broju osvojenih
glasova. Izbori su održani, rezultati su tu, a sada predstoji teži posao- postizborna kombinatorika I formiranje vlasti.

Stanovnici Bugarske, jedne od najsiromašnija država EU, suočeni, kao i ostatak svijeta, s rastućom inflacijom, neizvjesnom zimom i problemima u nabavci plina, kao posljedicama rata u Ukrajini, ali i umorni od duge unutrašnjopolitičke krize, nanovo su izašli na parlamentarne izbore.

„Glasao sam za snažnu Bugarsku, u potpunosti okrenutu civilizovanom svijetu, eto za to sam glasao. Bez obzira koji u nizu bili izbori, meni je to nevažno. Suština je da Bugarska bude snažna i evropski orijentisana. To sam uvijek želio za Bugarsku, za svoju djecu i svoje unuke", kazao je Svetlozar Gergiev.

„Svi bi trebali koristiti svoje pravo glasa i imati nade u bolju budućnost, ali se čini da i to blijedi. Umjereni sam pesimista", navodi Plamen Dimitrov.

Oko 35 posto izašlih glasača odlučilo je: u parlament ulazi sedam stanaka. Najviše povjerenja dali su stanci desnog centra Građani za evropski razvoj Bugarske. Time se bivši premijer te zemlje Bojko Borisov, kojeg su već više puta politički otpisivali, ponovo se uspio vratiti u igru.

"Ne želim biti ministar, ni parlamentarni predstavnik, ni premijer. Moja moralna pobjeda je vrhunac onoga što sam htio učiniti. GERB je najjača politička stranka u državi", kaže Bojko Borisov, bivši premijer Bugarske i lider stranke GERB.

Vodio je Borisov tri vlade između 2009. i 2021. godine. Njegov ugled je narušen zbog gušenja slobode medija, veze sa oligarsima, kao I optužbi za korupciju. Zašto je sada GERB dobio najviše glasova analitičari imaju odgovor. Glasači u vrijeme kriza skloniji su birati stanke koje su im poznate.

"Na prošlim izborima podjela je bila između glasanja za i protiv modela vladavine proteklih 10 godina čije su oličenje GERB i Bojko Borisov, dok su sada glavne teme stabilizacija, sprječavanje rasta cijena, i suočavanje sa posljedicama rata. Glavna podjela unutar države je između političkog istoka i zapada, odnosno između statusa quo i promjena", pojašnjava politički analitičar Parvan Semionov.

Političke stabilnosti u Bugarskoj izvjesno je još neće biti. GERB jeste pobjednik, ali nema dovoljan broj mandata u Parlamentu za samostalno formiranje Vlade. Stoga je neophodna koalicija.

„Insistiramo na formiranju vlade kako bi ljudi mogli preživjeti zimu, s obzirom na visoke cijene i rastuću inflaciju. Predložićemo uspostavljanje kontakt grupe i pregovaračkih timova za novu vladu", dodaje Borisov.

"Razvoj će od ovog trenutka biti veoma težak. Možda političari iz svih stranaka moraju sklopiti jedan specijalni dogovor", smatra Daniela Draganova, stanovnica Sofije.

Do njega će teško doći. GERB ima jasnu euroatlantsku orijentaciju, ali druge dvije stranke sa istim opredjeljenjem, liberalna Demokratska Bugarska i reformska Nastavljamo sa promjenama bivšeg premijera Kirila Petkova, čija je vlada pala samo šest mjeseci od preuzimanja vlasti, ne žele u koaliciju jer je Borisov i dalje opterećen optužbama za korupciju.

"Odgovornost GERB-a je da formira vladu. Narod im je dao mandat.Mi nikada nećemo učestvovati u koaliciji sa GERB-om i Pokretom za prava i slobode i održaćemo obećanje. Ima političara koji se drže date riječi, imaju cilj i bore se za bugarski narod. Uvjereni smo da je potpuno uklanjanje korupcije put za Bugare da postanu bogatiji", istakao je lider stranke Nastavljamo s promjenama Kiril Petkov.

Borisov je otvoren za razgovore sa "svim stranama", ali nema mnogo opcija, jer preostale manje stranke, GERB više ne vide kao mogućeg partnera. Na kraju mu ostaju proruske snage stranka Bugarski uspon I Preporod. Obećali su će Bugarsku izbaciti iz EU i NATO-a i unaprediti politiku prijateljsku Kremlju. Mnogi eksperti upozoravaju da Preporod ispunjava naloge Kremlja, a koaliranje s tom strankom gurnulo bi Bugarsku u dublju političku krizu i destabilizaciju.

„Želimo da Bugarska sama odlučuje o svojoj budućnosti, da bude vođena samo svojim nacionalnim interesima, da interese bugarskih građana stavimo iznad svega. Protivimo se uključivanju Bugarske u ratne sukobe", kaže Kostadin Kostadinov, lider stranke Preporod.

Iako je malo vjerovatno da će doći do saradnje sa izrazito proruskim stankama, stanovništvo Bugarske s nestpljenjem iščekuje ishod postizborne ukrštenice. Očekuju da bi političke stranke, svjesne svih izazova s kojima se zemlja suočava, mogle odbaciti međusobne razlike I odlučiti se za tehnokratsku vladu.

"Vidim mogućnost uspostavljanja programski fokusirane ekspertne vlade ograničenog trajanja, koja nije politički obilježena. To je jedna od opcija", dodaje Simeonov.

Ne uspije li se formirati funkcionalna vlada, država članica EU-a i NATO-a bila bi prepuštena prvremenoj administraciji koju bi imenovao predsjednik Rumen Radev, prijateljski nastrojen Rusiji.

federalna.ba