Bugarska pred vratima eurozone dok raste strah od ruske dezinformacijske kampanje

Bugarska se priprema za uvođenje eura u januaru, u trenutku novih domaćih političkih previranja i strahova da dezinformacije povezane s Rusijom dodatno produbljuju nepovjerenje prema novoj valuti, prenosi The Guardian.

Balkanska zemlja sa 6,5 miliona stanovnika trebala bi 1. januara postati 21. članica eurozone. Donosioci odluka u Briselu i Sofiji nadaju se da će ovaj potez ojačati ekonomiju najsiromašnije zemlje Evropske unije i učvrstiti njen prozapadni kurs.

Euro kao šansa za rast i stabilnost

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će Bugarska, „zahvaljujući euru“, imati više trgovine, više investicija te više „kvalitetnih radnih mjesta i realnih prihoda“.

Tokom nedavne posjete Sofiji, evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je ovaj korak posebno važan u vrijeme rata Rusije protiv Ukrajine, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, koje, kako je naglasio, „ukazuju na važnost evropskog jedinstva“.

„Većina evropskih zemalja – uključujući Bugarsku – previše je mala da bi same oblikovale današnji svijet. Pravu težinu mogu dobiti samo potpunom integracijom u šire političke i ekonomske strukture Evropske unije“, rekao je Dombrovskis.

Podijeljeno društvo i politički haos

Uprkos najavljivanim koristima, Bugari su daleko od jedinstva. Nedavno istraživanje ministarstva finansija pokazalo je da 51% građana podržava uvođenje eura, dok je 45% protiv.

U junu je u parlamentu izbio fizički obračun nakon što je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u eurozonu, kada su zastupnici krajnje desne, proruske stranke Preporod (Revival) blokirali govornicu.

Petar Ganev, viši istraživač Instituta za tržišnu ekonomiju iz Sofije, rekao je da je podjela oko eura samo odraz šire političke krize.

„To nije iznenađujuće. Zemlja je podijeljena gotovo oko svega što možete zamisliti“, rekao je Ganev. „Nakon političke nestabilnosti, završili smo u vrlo neprijateljskom političkom okruženju.“

Kriza povjerenja i strah od rasta cijena

Četverogodišnja politička kriza, obilježena sa sedam parlamentarnih izbora i raširenom korupcijom, ozbiljno je narušila povjerenje u vlast i doprinijela polarizaciji društva. Prošle sedmice vlada bivšeg premijera Rosena Željazkova podnijela je ostavku nakon manje od godinu dana na vlasti, poslije višesedmičnih masovnih antikorupcijskih protesta širom zemlje.

Iako se ne očekuje da politička drama ugrozi uvođenje eura, mnogi strahuju da će cijene naglo porasti tokom tranzicije. S obzirom na prosječnu mjesečnu platu od oko 1.100 funti, mnogi Bugari smatraju da si takav udar ne mogu priuštiti.

Stanovnici ruralnih područja i starije osobe smatraju se najranjivijima na inflaciju i ujedno najviše strahuju od promjene, iako Brisel tvrdi da nema dokaza da će inflacija porasti.

Građani između neizvjesnosti i gubitka identiteta

Šetajući uz Dunav, Nenčo i Maja Neševi, 67-godišnji penzioneri iz Vidina, grada na sjeverozapadu Bugarske, rekli su da su zabrinuti zbog mogućeg rasta cijena i utjecaja na porodični budžet.

„Neizvjesnost je očita i zabrinuta sam jer sam penzionerka“, rekla je Maja. „Da li da pravim zalihe? Ima li to smisla? Kako će to funkcionisati u januaru? Da li je bolje čuvati leve tokom cijelog januara pa tek u februaru preći na euro? Mnogo je nepoznanica.“

Elena Vasileva (26), inženjerka u prehrambenoj industriji iz Hisarije, malog grada istočno od Sofije, strahuje da Bugarska gubi dio svog identiteta napuštanjem leva, uvedenog još 1881. godine.

„Na našem novcu su neki od najsjajnijih ljudi naše zemlje“, rekla je. „To je kao da gubimo dio identiteta. Šteta.“

Optužbe o ruskom utjecaju i dezinformacijama

Viktor Papazov, makroekonomista i savjetnik antievropske stranke Preporod, koja se protivi euru i bliska je ruskoj stranci Ujedinjena Rusija Vladimira Putina, tvrdi da Bugarskoj prijeti kriza slična grčkoj.

„Svaka razumna osoba bila bi protiv uvođenja eura“, naveo je Papazov u opširnom pisanom saopćenju, dodajući da će „ulazak sada samo pogoršati stvari i ubrzati negativne procese“.

Lider Preporoda Kostadin Kostadinov ranije ove godine našao se na meti kritika zbog neutemeljenih tvrdnji da će Bugari izgubiti ušteđevinu zbog promjene kursa nakon uvođenja eura.

Istraživački izvještaji, u međuvremenu, pokazali su da su mreže povezanih proruskih kampanja na društvenim mrežama pokušale potkopati podršku euru širenjem dezinformacija.

Dombrovskis je rekao da „nije tajna“ da Rusija vodi hibridni rat protiv Evrope, uključujući širenje dezinformacija i miješanje u političke procese.

Oprezni optimizam pred januar

Uprkos protestima i strahovima, mnogi građani ostaju optimistični. Marija Valentinova (35), farmaceutkinja iz Sofije, smatra da će euro „dugoročno biti dobar za ekonomiju zemlje“. Drago joj je, kaže, što će njen šestogodišnji sin odrastati u zemlji koja pripada eurozoni.

Do 31. januara građani će moći plaćati i u levima i u eurima, dok će nakon toga biti prihvaćena isključivo plaćanja u euru. Valentinova priznaje da je prijelazni period „pomalo stresan“, ali dodaje: „Na kraju mislim da će to biti dobra stvar.“

Ganev vjeruje da će tranzicija proteći glatko i da će se Bugari već nakon nekoliko sedmica naviknuti na novu valutu.

„Šta će se dogoditi s našom zemljom i hoćemo li biti dobar ili loš primjer u eurozoni – to u potpunosti zavisi od nas“, zaključio je.

federalna.ba/The Guardian