Bijes opozicije dok je lider vojnog režima u Gvineji favorit za predsjedničke izbore

U septembru 2021. godine, mladi visoki pukovnik iz vojske Gvineje najavio je da je on i njegove kolege nasilno preuzeli vlast i svrgnuli dugogodišnjeg lidera Alphu Condéa, prenosi The Guardian.

„Volja najjačih uvijek je nadmašivala zakon“, rekao je Mamady Doumbouya u svom govoru, naglašavajući da su vojnici djelovali kako bi obnovili volju naroda.

Nedugo nakon toga, Doumbouya je najavio prijelazni period od 36 mjeseci prema civilnoj vlasti u ovoj bogatoj afričkoj zemlji na zapadnoj obali Atlantskog oceana, ignorišući pritiske Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (Ecowas), koja je tražila brži povratak demokratiji. Njegove akcije izazvale su široke proteste i kritike opozicijskih grupa i civilnog društva, od kojih su mnogi sumnjali u njegovu obećanje da se neće kandidirati za predsjednika.

Kontroverzni referendum

U nedjelju, 6,7 miliona birača u Gvineji izaći će na birališta na prvim predsjedničkim izborima nakon državnog udara iz 2021. Među devet kandidata nalaze se bivši ministar Abdoulaye Yéro Baldé iz Demokratske fronte Gvineje i bivši podržavatelj hunte, a sada kritičar, Faya Millimono iz Liberalne stranke bloka.

No, zahvaljujući kontroverznom referendumu u septembru koji je doveo do usvajanja novog ustava koji mu omogućuje kandidaturu i produžava predsjednički mandat s pet na sedam godina, najočigledniji favorit je upravo Doumbouya.

Opozicijska koalicija „Forces vives de Guinée“ označila je njegovu kandidaturu kao izdaju. „Čovjek koji se predstavio kao reformer demokratije odlučio je postati njen grobar“, rekli su u izjavi prošlog mjeseca nakon što je Doumbouya službeno predao svoju kandidaturu Ustavnom sudu.

Političke nestabilnosti kao česta pojava

Političke nestabilnosti postale su česta pojava u zapadnoj Africi, regiji koja je od 2020. godine dobila nadimak „pojas udara“ nakon sedam uspješnih vojnih udara i nekoliko neuspjelih pokušaja. Iako je Gvineja ostala unutar okvira Ecowasa, vojne hunte u Burkini Faso, Maliju i Nigeru, koje su bile ljute zbog sankcija nakon njihovih udara, napustile su regionalni blok i formirale Savez sahelskih država (AES) s pro-ruskim orijentacijama. Ako izbori u Gvineji uspiju, bit će to prvi izbori u bilo kojoj od država pod vojnom vlašću od 2020. godine. Unutar Gvineje, mnogi vjeruju da je Doumbouyina pobjeda već unaprijed odlučena, s obzirom na njegovu konsolidaciju vlasti od dolaska na predsjedničku funkciju i unapređenje u čin generala. Čak i sada, predsjednički izbori su značajni ne zbog kandidata koji su na popisu, nego zbog onih koji nisu.

Klima straha

Najveće opozicijske stranke ostale su suspendovane, a njihovi najistaknutiji lideri su uhićeni, zabranjeni za kandidaturu ili, poput bivšeg premijera Cellou Daleina Dialloa iz Unije demokratskih snaga Gvineje, u egzilu. Mnogi smatraju da je klima straha prožela zemlju zbog represije vojne hunte protiv svojih kritičara, dok su brojni disidenti u zatvoru. S druge strane, Doumbouya je pomilovao bivšeg diktatora Moussu Dadisa Camaru, koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog njegove uloge u jednom od najtežih ljudskih prava zločina u Gvineji: masakru i masovnom silovanju prosvjednika na stadionu u Conakryju 2009. godine. Pomilovanje, koje je odobreno prije završnog suđenja, izazvalo je zajedničko otvoreno pismo od strane nekoliko ljudskopravaških organizacija i obitelji žrtava, pozivajući ga da preispita svoju odluku. Taj proces sada je u limbu.

Uoči izbora, Doumbouya je skupljao naklonost. Ovaj mjesec, otvaranje novog Simandou rudnika, koja posjeduje najveće neiskorištene rezerve željezne rude na svijetu, predstavljeno je nakon gotovo tri desetljeća kašnjenja izazvanih političkom nestabilnošću i korupcijom. Doumbouyina vlada smatra projekt mostom do prosperiteta za Gvineju i znakom nadolazećeg razvoja, unatoč masovnim gubicima radnih mjesta i ekološkim pritužbama.

Uloga izbora je velika: u nadolazećim godinama, višeslojni projekt Simandou – koji uključuje izgradnju luka i željezničke pruge – očekuje se da će transformisati ekonomiju Gvineje, gdje polovina stanovništva živi s manje od 2 dolara dnevno. S obzirom na postojeće zabrinutosti oko transparentnosti, mnogi čekaju da vide što će nova vlast učiniti nakon izbora.

„Naša spasenja leži u povratku na [pravi] ustavni poredak“, rekao je Abdoulaye Koroma, predsjednički kandidat za Stranku za obnovu i razvoj.

federalna.ba/The Guardian