SOS sela pokazala put: Djeca bez roditelja nakon 18. godine ne ostaju sama

Prema nepotpunim podacima, u Bosni i Hercegovini više od hiljadu djece odrasta u ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu bez roditeljskog staranja. U Kantonu Sarajevo priča je drugačija. Djeca bez roditeljskog staranja koja su smještena u SOS Dječija sela Bosne i Hercegovine nakon 18. godine ne napuštaju nužno sistem javne brige. Rezultat je to Protokola koji je potpisan između nadležnoga ministarstva i SOS Dječijih sela Bosne i Hercegovine.

Za većinu mladih 18. rođendan znači slavlje, punoljetstvo i slobodu. Za djecu bez roditeljskog staranja to može značiti i kraj sigurnosti, početak života u kojem su sami. Rijad Gvozden, danas glumac, odrastao je u SOS Dječijem selu. Bez roditelja je ostao vrlo mlad. Umjesto tuge odlučio je svoju životnu priču pretvoriti u inspiraciju.

“Odrastao sam u SOS dječijem selu. Igrom slučajeva desilo se da vrlo rano ostanem bez roditelja i završio sam u ustanovi. I sretan sam da je to bila SOS organizacija, jer, zaista, u velikoj mjeri oni nastoje da nadoknade sve što djetetu fali: roditeljska ljubav, zagrljaj, porodica, osjećaj pripadnosti”, govori on.

Rijadova sudbina potaknula ga je da ide korak dalje. Svoj talenat usmjerio je ka tome da se posveti režiji dokumentarnog filma “Dite”. Njegov film govori upravo o djetetu, onom koje raste bez roditelja i bori se za samopouzdanje i priliku da pokaže šta zna. Cilj mu je, kaže, motivirati ljude na usvajanje djece.

“Film ‘Dite’ sam počeo snimati zato što mi je iznutra jako stalo do toga da druga djeca ne prolaze ono što sam prošao ja i što je prošla većina djece s kojima sam odrastao kroz ustanovu, koje sam upoznao obilazeći domove za nezbrinutu djecu kroz različite radionice”, ističe.

SOS Dječija sela u Bosni i Hercegovini uspijevaju privući značajna finansijska sredstva u Bosni i Hercegovini prijavom na različite projekte, kao i pronalaskom različitih donatora unutar i van Bosne i Hercegovine. Ono što ih izdvaja jeste činjenica da mladima ne okreću leđa ni kada napune 18 godina.

“Nedopustivo je da samo napravimo grubi presjek i kažemo ‘ok, sad si sam’. Djeca koja odrastaju u SOS-u nisu sama i mladi koji odrastaju u SOS-u nisu sami”, poručuje direktor SOS dječijih sela Malik Garibija.

Krajem prošle godine napravljen je i iskorak. Potpisan je memorandum s Kantonom Sarajevo koji je omogućio da i mladi iz drugih ustanova dobiju produženu podršku nakon  18. godine, a najviše do navršene 27.

“U sistemu, općenito, postoje razlike. Određeni kantoni finansiraju mlade i nakon 18. godine, nakon srednje škole ili nakon što završe fakultet. Određeni kantoni to ne rade. Naš dalji plan je da ovaj sistem koji smo napravili u Kantonu Sarajevo repliciramo na neke druge kantone”, navodi Garibija.

Nadležno ministarstvo potvrdilo je da će djeca bez roditeljskog staranja i nakon 18. godine imati pravo na smještaj, mjesečnu materijalnu pomoć i mentorsku podršku, kako bi se lakše uključili u društvo i pronašli posao.

Program ove godine obuhvata 16 korisnika.

“U periodu smještaja i podrške korisniku se pruža samostalan ili grupni boravak u stambenoj jedinici uz redovnu materijalnu pomoć u iznosu od najmanje 300 KM mjesečno za potrebe kupovine hrane, odjeće, obuće higijenskih preparata i druge osnovne potrebe”, pojasnila je Enda Pavić Pečenković, ministrica rada i socijalne politike Kantona Sarajevo (SDP).

Rijad je svoj put izgradio, a životno iskustvo pretvorio u inspiraciju. Njegova poruka je da nijedno dijete ne smije odrastati bez ljubavi i sigurnosti. S filmom ‘Dite’ ima jedan cilj:

“Jedan čovjek, jedna porodica, nek se odluče da usvoje, ili da uzmu u hraniteljstvo dijete poslije ovog filma, moj cilj je ispunjen.”

federalna.ba